O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
OZBILJAN PLAN ZA KOSOVO ILI SAMO JOŠ JEDAN PROBNI BALON?
20. Septembar 2022. godine
Blic
Obelodanjen novi predlog Nemačke i Francuske za rešenje situaciju na Kosovu i Metohiji

Kada su predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc pre dve sedmice, u nedelju po podne, “kad mu vreme nije”, poslali pismo Aleksandru Vučiću, bilo je jasno da se nešto veliko valja iza brda.

IVAN ĐURĐEVIĆ, UROŠ MATIĆ

Priča o slanju ličnih savetnika, “hirurga za Kosovo”, Emanuela Bona i Jensa Pletnera, bila je samo uvertira. Ono glavno stiglo je nedugo zatim, doduše nezvanićno, u vidu dokumenta na četiri stranice, tri segmenta i 13 tačaka - pod nazivom “Novi okvir za Kosovo”.

Na prvi pogled, dokument koji je plasirao “Albanijen post” deluje kao najveći zajednički imenitelj interesa svih strana. Iako to izgleda nemoguće, deluje da će svako gotovo dobiti ono što suštinski najviše želi: Beograd (bar za početak) izbegava formalno priznanje Kosova, dobija formiranje ZSO i što je vrlo bitno, veliku finansijsku pomoć i priznatu ulogu lidera u regionu. Priština dobija priznanje pet članica EU koje to još nisu učinile, otvoren put u sve bitne evropske i svetske institucije. Brisel, naizgled, dobija rešenje velikog problema.

DOBIJAJU ŠTA ŽELE I NE ŽELE

Međutim, problem je u tome što svako dobija i ono što ne želi.

Srbija obavezu da kadtad mora da prizna Kosovo, pa makar i za deset godina kad i jedni i drugi budu na pragu EU i da ni na koji način ne sputava potpuno ostvarivanje nezavisnosti Prištine. Istovremeno, gubi podršku pet EU članica koje ne priznaju Kosovo. Priština dobija obavezu da oformi ZSO, čemu se protivi već deceniju, i mora da čeka bar još deceniju na toliko željeno priznanje Beograda.

Brisel, opet, dobija još deset godina potrebe za nežnom diplomatijom, kako se sagrađena kula ne bi srušila.

Čini se - dobili smo sporazum u kojem svi dobijaju najviše što mogu i gube najmanje što mogu. U situaciji kada je idealno rešenje nemoguće, da li je ovo najbolje moguće?

ŠTA PIŠE U “NOVOM OKVIRU”

Dokument je napisan na četiri stranice, znači relativno je sažet i jasan, ima tri segmenta i 13 poglavlja.

Prihvatanju kosovske nezavisnosti od strane Srbije kao realnosti, ali bez formalnog priznanja posvećene su tri tačke.

“Faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kaže se u prvoj tački. “Ova normalizacija treba da se odrazi i na regionalne izveštaje.

Drugim rečima, povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusedstvo i digitalni podaci.

Zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU i koje vodi region ka Jedinstvenom zajedničkom tržištu EU“, stoji u drugoj tački.

Prema izvorima “Albanijan posta”, Nemačka i Francuska insistiraju na tome.

“Francuska i Nemačka su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma, između dve strane, koje omogućavaju uspešnu revitalizaciju Berlinskog procesa”, piše “Albanijan post”.

ŠTA AKO NEKO ODBIJE PLAN...

Treća tačka kaže da će “prihvatajući Kosovo kao posebnu političko-pravnu realnost, Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama”.

“Nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa, pet zemalja EU pridružiće se ostalim zemljama EU i priznati Kosovo”, navodi se u dokumentu do kojeg je došao “Albanijan post”.

Predviđeno je i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, kroz četiri etape, ali je konstatovano da “pasivna pozicija Srbije ne rešava problem definitivno”.

Te četiri etape su: prijem u Savet Evrope, članstvo u Interpolu i Unesku, početak pregovora za pristupanje u NATO i aplikacija za članstvo u EU i UN.

U dokumentu se jasno navodi šta će se desiti ako Beograd i Priština odbiju plan: “Pošto Kosovo nema ni viznu liberalizaciju i praktično je izolovano, kao posledica neprihvatanja u dokumentu se ističe potpuna izolacija Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovečnost vlade”.

Navodi se i da u slučaju da Beograd ne prihvati ovaj plan, sledi “ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo, na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale.

PO MODELU “DVE NEMAČKE”

Nemački diplomata Volfgang Išinger rekao je da model “dve Nemačke” koji je on predložio 2007. kao rešenje za Kosovo i Srbiju može da omogući premošćavanje u pravom smeru.

Prema tom planu, Srbija u narednih deset godina ne bi formalno priznala nezavisnost Kosova, ali bi trebalo da ga prihvati kao pravnu i političku realnost.

- Krajem 2007. skoro smo uspeli sa modelom „dve Nemačke“ koji sam predložio.

On bi i dalje mogao da obezbedi most ka rešenju u pravom smeru - naglasio je Išinger.

Međutim, model dve Nemačke na terenu je imao dva vrlo važna detalja koja se suštinski razlikuju od pozicije Beograda i Prištine - radilo se o istom narodu, što ovde nije slučaj i postojala je ideja o ujedinjenju - dok u slučaju Kosova imamo dijametralno suprotan proces. Zajednički imenitelj je evropska budućnost i želja za boljim životom.

POPOV: RAZLIČITO OD BRISELA

Aleksandar Popov, politički analitičar i direktor Centra za regionalizam, smatra da je “Novi okvir” na “različitom koloseku” od zvanične briselske diplomatije.

- Postoje dva koloseka.

Jedan je EU sa Lajčakom, gde se želi ubrzati proces normalizacije.

Americi je, takođe, stalo do ubrzane normalizacije odnosa. Drugi kolosek predvodi Nemačka i Francuska (takozvani “Novi okvir”), sličan je kao prvi, ali ne i isti, nema sinhronizacije između ova dva puta. Podrazumeva evropsku perspektivu Srbije, kao i da Srbija do 2030. neće (eksplicitno) priznati Kosovo, što je novost.

On smatra da je dobra stvar u svemu to što je formiranje ZSO sve izvesnije.

- Deluje kao da se iza zavese priprema priznavanje ZSO sa jedne strane, ali i modela dve Nemačke sa druge strane. Za sada se ne zna gde drugi kolosek vodi.

LUNIĆ: OVO JE PROBNI BALON

Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike, sa druge strane, veruje da je “Novi okvir” sličniji famoznom Janšinom non-pejperu, nego što je kredibilan dokument koji će se sprovesti u delo.

- Lično sumnjam u autentičnost dokumenta “Novi okvir”, jer “Albanijan post” često ne plasira proverene i kredibilne informacije. Verujem da će se EU ograditi od ovog dokumenta kao što se ogradila i od Janšinog non-papera kojeg je svojevremeno takođe plasirao “Albanijan post”.

On smatra da je “Novi okvir” više neka vrsta probnog balona.

- Ovako sastavljen dokument predstavlja samo ispitivanje javnosti i senzibiliteta političkih stavova svih involviranih strana pre početka stvarnih pregovora, koji će se nastaviti kada Albanci ispune svoje obaveze iz Briselskog sporazuma, kao i kada se Vašington aktivnije uključi u same pregovore - zaključuje Lunić.

Antrfile:

VUČIĆ: ODBIO SAM DA PRIMIM PAPIR

Govoreći o novom okviru sporazuma Beograda i Prištine, o kojem je pisao “Albanijan post”, Vučić je rekao: - Lajčak i predstavnici Makrona i Šolca su mi doneli papir koji sam odbio da primim. Pročitao sam ga, ali ne znam da li je tačno to što je objavljeno, nisam zapamtio sve što je pisalo na te četiri strane. Dovoljno sam iskusan da ne treba da ga uzmem - rekao je Vučić.

Upitan gde je sad taj papir, predsednik je rekao: - Čeka me da ga uzmem. Ne mogu da ga uzmem, glava me boli. Mi moramo da se borimo, ne možemo da sednemo i predamo se. Pogrešno bi bilo ipak da mi njih opsujemo i budemo junaci 24 sata, ali posle moramo da isplaćujemo plate i penzije. Nama treba ozbiljan i racionalan stav, borimo se za svoju zemlju koliko možemo, ali i znamo u kakvoj smo poziciji.

Vučić je ipak, apostrofirao jednu stvar.

- Ne možemo da prihvatimo da Kosovo bude deo UN.

Za Srbiju će biti problema i ukoliko prihvati i ukoliko ne prihvati članstvo Kosova u UN. Ako prihvatimo, nikada nećete moći da ih izbacite iz UN. Ako ne prihvatimo, bićemo izolovani. Sve ima svoje posledice.

BORELJ OKUPLJA LIDERE U NJUJORKU

Na poziv šefa diplomatije Evropske unije Đuzepa Borelja, u Njujorku će se danas sastati lideri zemalja Zapadnog Balkana, a izvori EU u Briselu navode da je već postala tradicija da u nedelji u septembru, kada se održava godišnje zasedanje Generalne skupštine UN u Njujorku, predstavnici EU za spoljnu politiku i bezbednost okupe lidere zemalja Zapadnog Balkana na jednom takvom sastanku, prenosi Radio „Slobodna Evropa“. Izvori u EU su rekli da ne znaju koja će država biti zastupljena na kojem nivou.

EU BEZ KOMENTARA

Uzdržan stav povodom ovog dokumenta očekivano ima i zvanični Brisel.

- Kao opšte pravilo i principijelno, ne komentarišemo navodna dokumenta koja su objavili mediji, ni u smislu autentičnosti, ni sadržaja - rekao je portparol EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Peter Stano.
Autor: NN
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti