O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
NI PRODAJA „TELEKOMA“ NE KRPI BUDŽETSKE RUPE
28. Oktobar 2014. godine
Večernje Novosti
FISKALNI SAVET SMATRA DA JE SMANjENjE PLATA I PENZIJA BILO NEMINOVNO, ALI NEDOVOLjNO ZA SPAS SRPSKIH FINANSIJA

FISKALNI savet pozitivno ocenjuje predloženi model za umanjenje zarada. Smanjivanje plata deset odsto doneće osetne fiskalne uštede, ne povećava se nepravičnost u postojećem sistemu primanja u javnom sektoru, i sveobuhvatno je jer uključuje javna preduzeća. Rezanje plata i penzija u javnom sektoru predstavlja zaokret u vođenju fiskalne politike i bilo je neminovno, jer bez te mere nije moguće izbeći krizu.

Prema rečima predsednika Fiskalnog saveta Pavla Pavlovića (na slici u sredini), u 2015. potrebne su uštede od 700 miliona evra:

- Ni prodaja „Telekoma“ ne bi bila rešenje za smanjenje deficita jer bi se na taj način samo jednokratno zaustavio rast javnog duga. Deficit je i dalje visok, javni dug će dalje nastaviti da raste. Doduše, javni dug će za iznos „Telekoma“ jedno vreme da se smanjuje, ali će i dalje nastaviti neodrživim tempom.

Prvo moramo, prema njegovim rečima, da sačekamo budžet za 2015. godinu, koji će brzo da se pojavi. Postoji mogućnost da će Vlada primeniti neke adhok mere na prihodnoj strani od uplate dobiti javnih preduzeća, ali je pitanje koliko može da se dobije u tom pogledu.

Za ozdravljenje javnih finansija u naredne tri godine potrebno je smanjiti fiskalni deficit za najmanje 1,6 milijardi evra, što podrazumeva uštede od gotovo dve milijarde evra, jer će u narednom periodu i neki rashodi da porastu. Rebalans budžeta za 2014. godinu je prvi korak u trogodišnjem programu fiskalne konsolidacije.

Rebalans budžeta ne uključuje sve troškove koje Srbija ima usled lošeg poslovanja državnih i javnih preduzeća i banaka, kao i neke rashode koji se finansiraju iz projektnih zajmova. Da su svi ti rashodi uključeni u rebalans budžeta, deficit Republike bi premašio 300 milijardi dinara.

Iako je država ostala dužna bankama oko osam milijardi dinara po osnovu subvencija za kredite za likvidnost, kao i 1,6 milijardi dinara dugovanja reciklerima, taj dug nije bio uključen u inicijalni budžet za 2014. godinu i sad se pojavio kao dodatni rashod u rebalansu.

- Državni rashodi za plaćanje kazni i penala rebalansom su povećani za više od pet milijardi dinara - rekao je Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta (na slici levo).

Antrfile:

PARE DRŽAVNIM PREDUZEĆIMA

NAJVEĆE izdvajanje iz budžeta, za „Srbijagas“, u ovoj godini je oko 230 miliona evra. Od toga direktna subvencija države je 75 miliona evra, otplata garantovanih kredita koji dospevaju na naplatu 150 miliona evra. Uz sve to odobrena je garancija za novo zaduživanje od 160 miliona evra, što je budući trošak države.

- Država „ispod crte“ izdvaja novac za vraćanje dugova „Galenike“, Železare Smederevo, bivšeg JAT - navodi Fiskalni savet. - Budžetski rashod je i dokapitalizacija „Dunav osiguranja“ i Poštanske štedionice. Neuspešno poslovanje EPS trenutno je najveći rizik za javne finansije.

MOGLO VIŠE

- SMANjENjE penzija je bilo potrebno, ali da su model umanjenja i obim ušteda upitni - smatra Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta. - Vlada se opredelila za progresivno umanjenje penzija - tako što će penzije veće od 25.000 biti umanjene za 22 odsto a preko 40.000 dinara za 25 odsto, međutim fond penzija će i pored oštre progresivnosti biti umanjen za svega pet procenata, što je nedovoljno.
Autor: S. M.
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti