O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
U SVET ZAVISNOSTI ULAZE I S 12 GODINA
8. Jul 2018. godine
Politika
Mladići i devojke uglavnom prvi put uzimaju psihoaktivne supstance na prelasku iz osnovne u srednju školu, a u poslednje vreme starosna granica za trenutak kada se droga proba iz radoznalosti spuštena je na 12 godina.

Podaci ukazuju da je osam odsto populacije probalo neku psihoaktivnu supstancu, a iskustvo lekara govori da je kod mladih marihuana bila prva droga koju su uzimali. Neko „ostane" samo na konzumiranju upravo marihuane i stvori zavisnost od nje, neko je uzima povremeno, a nekima je to samo ulazak u svet zavisnosti od drugih droga. Mlade osobe se uglavnom odaju ovom poroku zbog problema u porodici ili školi, uticaja vršnjaka, dokazivanja...

Kako ističe dr Aleksandar Vujošević, psihijatar Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Beogradu, zavisnost od opijata je nešto zbog čega se pacijenti najčešće pojavljuju na lečenju jer imaju najteže simptome. Te osobe kada ne uzmu drogu dolaze u krizu, počinju da se tresu, napete su, loše se osećaju. U takvom stanju čine i razna krivična dela.

- Primećuje se da je zloupotreba stimulansa sve veća, pa da se u poslednje vreme pojavilo i nekoliko smrtnih slučajeva mladih zbog predoziranja. Činjenica je da ekstazi sporije deluje od trenutka od kada se uzme pa mladi misle da će konzumiranjem veće količine stimulansa povećati njegovo dejstvo. A to utiče na

centralni nervni sistem, pojavu znojenja, dehidraciju, skok krvnog pritiska. U praksi sam susreo mlade ljudi koji su zbog korišćenja ove droge dobili infarkt srca ili izliv krvi u mozak - naglašava dr Vujošević.

Na lečenje od opijata najčešće dolaze dve vrste zavisnika. Prvu grupu čine pacijenti koji nisu ogrezli u drogi i kojima je potrebna detoksikacija i ukidanje korišćenja droga, posle čega sledi apstinencija, farmakoterapija

i psihoterapija. U drugu grupu spadaju zavisnici koji ne mogu dugo da apstiniraju, pa se uključuju u programe korišćenja supstitucione terapije metadonom ili buprenorfinom. To se primenjuje kod zavisnika od opijata. Pacijenti u bolnici provedu od 10 do 30 dana i posle dolaze samo na ambulantno lečenje.

- Najopasnija droga je prva droga. Zato treba raditi na prevenciji i usmeriti je na decu, pa je zdravstveno vaspitanje neophodno uvesti u

škole. Moje iskustvo govori da decu ne plaši činjenica da je neko umro zbog droge. NJih treba upoznati s lošim posledicama uzimanja droga. To će već na njih delovati. Problem je što se proteklih godina dosta pričalo o tome da se marihuana na primer koristi u medicini, pa mnogi mladi ljudi misle imaju pogrešan stav da to nije droga - pojašnjava dr Vujošević.

U Nacionalnom centru za kontrolu trovanja Vojnomedicinske akademije godišnje se zbog akutnog predoziranja psihoaktivnim supstancama zbrine od 350 do 450 pacijenata, od kojih je 1015 odsto mlađe od 18 godina. Najviše bo

lesnika završava u ovom centru zbog predoziranja heroinom (170220 pacijenata), marihuanom (do 80), amfetaminom i metamfetaminom MDMA (do 60), kokainom (oko 25), LSD (dvatri pacijenta).

Profesor dr Slavica Vučinić, načelnica ovog centra, koji radi 24 sata 365 dana, naglašava da se ovde leče pacijenti stariji od 14 godina, pa su samim tim najmlađi pacijenti s predoziranjem psihoaktivnim supstancama

ove dobi, a koristili su već marihuanu, ali i heroin. NJeno iskustvo pokazuje da su najpopularniji marihuana, amfetamini („spid"), metamfetamini (MDMAekstazi), dok heroin zbog teške kliničke slike i stanja koje ugrožava život dominira u grupi pacijenata koji se zbrinjavaju zbog trovanja.

Simptomi predoziranja zavise od tipa supstance koju je osoba uzela.

Kod opioida kao što su heroin, metadon dominira poremećaj svesti sve do nivoa kome, pa tako osoba ima uske zenice (tačkaste) i poremećaj disanja koji zahtevaju hitnu primenu antidotske terapije i nekada stavljanje pacijenata na aparat za veštačko disanje. Kod predoziranja kokainom dominira uznemirenost, ubrzan srčani rad, povišen arterijski krvni pritisak, preznojavanje, široke zenice, halucinacije, mučnina, povraćanje, grčevi celog tela, poremećaj srčanog ritma, a moguć je i prestanak disanja, uz česte komplikacije poput infarkta mozga. Kod supstanci tipa amfetamina (amfetamin i metamfetamin) u kliničkoj sli

ci lakšeg predoziranja Javlja se uznemirenost, mučnina, povraćanje, suva usta, široke zenice, rumena koža lica, dok kod težeg dolazi do pojačanja tih efekata, kao što su izrazite uznemirenosti, ubrzanog srčanog rada, povišenog pritiska, ekstremno povišena temperatura, grčevi celog tela, koma i smrt.

- S obzirom na to da jedan ili dva dana nakon korišćenja ekstazija, obično vikendom, dolazi do depresije, pada energije, apatije, ko

risnici ga zovu i „Suicide Tuesday". Oni koji uzimaju marihuanu mogu da imaju osećaj straha, panike, dezorijentacije i poremećaja memorije, paranoje, halucinacije, psihotičnih epizoda, crvene oči, ubrzan srčani rad. Najopasniji su opioidi - heroin, metadon, a posebno novi sintetički opioidi kao što je karfentanil koji je 10.000 puta jači od morfina, 100 puta od fentanila, okfentanil i drugih, s tim što su uvek važne karakteristike aktivne supstance i doza koja je uzeta. Na tržištu je trend da se pojavljuju preparati sve veće čistoće i jačine tako da korisnici droga koji su navikli na kokain u kome ima oko 30 odsto neće isto podneti dozu koju obično uzimaju, ako je čistoća 90 odsto, što važi i za ostale droge - naglašava dr Vučinić.

Naša sagovornica kaže da je Evropski školski projekat o korišćenju alkohola i droga među mladima u Srbiji bio 2011. godine i da po njemu oko osam odsto mladih koristi marihuanu. Ako se to uporedi s prosekom od 18 odsto za Evropu (u Hrvatskoj on iznosi više od 20 odsto, au Francuskoj 30 odsto), velikaje verovatnoća da naša statistika nije mnogo drugačija od prosečne u Evropi.

Antrfile:

Crna statistika

U svetu je 255 miliona ljudi probalo makar jednu drogu u 2015. godini, pa se beleži 183 miliona korisnika kanabisa, 35 miliona onih koji koriste opioide, 37 miliona osoba uzima amfetamin, 21 milion ekstazi, a 17 miliona kokain. U Evropi je od 6.500 do 8.500 smrtnih slučajeva direktno izazvano korišćenjem droge.

Kako prepoznati problem

Roditelji mogu da prepoznaju da dete uzima drogu tako što ima simptome kao što su neobjašnjiv gubitak telesne težine, izmenjen govor, nasilničko ponašanje, nepoštovanje majke i oca, promene na koži (ubodi), agresivnost prema ukućanima, crvenilo očiju. Profesorka Vučinić ističe da sudokazi korišćenja droge pojava lule, „rizle" (papir za uvijanje duvana), špriceva, igala, miris spaljene trave na odeći, korišćenje osveživača vazduha, bočica i kapi za oči, acetona, osveživača za usta s mentom, a pri

tom iz kuće nestaju lekovi i dragocenosti. Prema podacima Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga, trenutno se prati više od 670 novih psihoaktivnih supstanci. - Najveća i najčešće korišćena je grupa sintetičkih kanabinoida koji su se pojavili na tržištu 2004. godine kao „osveživači vazduha", a prvi se zvao „Spice". Jedina sličnost s kanabinoidima je da deluju preko istih receptora, ali su hemijski potpuno različiti i do 100 i više puta jači od njih. Brojni su slučajevi trovanja ovim preparatima, a registruje se i desetina smrtnih slučajeva zbog korišćenja ovih supstanci - dodaje dr Vučinić.
Autor: DANIJELA DAVIDOV KESAR
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti