O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
BIVŠEM ŠEFU CIA PRETI ZATVOR
3. Mart 2015. godine
Politika
Iako ga sumnjiče za odavanje poverljivih informacija ljubavnici, Dejvid Petreus gradi karijeru u biznisu i nada se uspehu i u politici

Seks-afera koštala je Dejvida Petreusa čelne pozicije u CIA, ali se bivši američki general brzo snašao ulaskom u biznis, pa i u medijski biznis u Srbiji, u kojem se obilato koristi vezama iz doba kada je komandovao ratovima u Iraku i Avganistanu i najvećom špijunskom agencijom na svetu. Dok FBI i Ministarstvo pravde pokušavaju da ga optuže da je ljubavnici odavao državne tajne, Petreus namerava da uđe u politiku ili da bar kod prestoničkih zvaničnika popravi utisak, zbog čega je nedavno angažovao i vašingtonskog lobistu.

Petreus je čitaocima u Srbiji poznat po službi u Stabilizacionim snagama NATO-a u BiH početkom prošle decenije i još poznatiji kao partner u investicionom fondu „Kolberg Kravis Roberts” (KKR), u čijem su vlasništvu kablovski distributer SBB i Televizija N1. Proleća prošle godine, pre nego što je televizija, partner Si-En-Ena, počela da emituje program, Petreus je došao u Beograd, gde je na sastanku sa Aleksandrom Vučićem kazao da su uslovi za investiranje u Srbiji dobri, ali da ima mesta za unapređenje.

Kako javlja „NJujork tajms”, jedan vašingtonski advokat i insajder nedavno je unajmljen da Petreusa u centru moći SAD predstavlja kao stručnjaka za ulaganja, posebno u sektoru energetike. Diplomac Vest Pointa postao je biznismen posle vojne karijere duge 37 godina. NJegovo rukovođenje međunarodnim snagama u Iraku, gde ga je tadašnji predsednik DŽordž Buš poslao 2007, obeleženo je dramatičnim porastom broja američkih vojnika, žestokim sukobima sa pobunjeničkim grupama i ogromnim brojem nastradalih. Mnogi su smatrali da je gomilanje trupa dokaz Petreusove nesposobnosti, demokrate su tvrdile da saučestvuje u lažima Bele kuće o navodnim uspesima u Iraku, dok su liberalni studenti jedno njegovo predavanje prekinuli povicima da je „ratni zločinac”. Ipak, predsednik Barak Obama ga je zadržao i 2010. postavio za komandanta američke vojske u Avganistanu, a 2011. za šefa CIA. Osramoćen zbog preljube sa Polom Brodvel napustio je ovu funkciju samo godinu dana kasnije. Skandal je otkrila agencija sa kojom se ona koju je on predvodio stalno takmiči – FBI. Federalni agenti su ih razotkrili kada su upali u mejlove Brodvelove i pročitali šta autorka generalove biografije piše ženi koju je smatrala konkurencijom kod Petreusa. Prvi tajni agent Amerike dotle je javno govorio o značaju porodice, da bi se posle toga ponizno povukao sa scene. Novinarima je kazao da je pogrešio i da se kaje. Kao i nekadašnji predsednik Bil Klinton i demokratski senator DŽon Edvards, o čijim su aferama izveštavali američki mediji, ostao je sa svojom suprugom. Tu se sličnost sa nekadašnjim moćnicima ne završava. Baš kao i bivši britanski premijer Toni Bler, koji savetuje i srpsku vladu, Petreus danas u privatnom sektoru koristi kontakte i uticaj stečene tokom državne karijere. Kao ni negdašnjem predsedniku MMF-a Dominiku Stros-Kanu, još jednom konsultantu Beograda, ni Petreusu ogoljena vanbračna afera nije smetala da uplovi u savetničke i poslovne vode.

Petreus trenutno radi na prodoru u Kazahstan, sa čijim se predsednikom upoznao dok je bio u Pentagonu i sa kojim se našalio da bi Amerikanci mogli da kupe svu kazahstansku i okolnu naftu „za novac koji su potrošili u Iraku”. Kako list sa Menhetna saznaje iz svojih izvora, Petreus je nedavno bio u Kazahstanu sa osnivačem KKR-a Henrijem Kravisom, sa ciljem da za račun kompanije odobrovolji šefa države Nursultana Nazarbajeva: „Ako Petreus pomogne Henriju oko ugovora od sto miliona dolara u Kazahstanu, to je dobar posao za obojicu.” Japanski premijer Šinzo Abe našao je pre dve godine vremena i za Petreusa tokom boravka u NJujorku, gde je i sedište KKR-a. „Ne” mu nije rekao ni Klinton kada ga je u ime nekadašnjeg bankara iz Meril Linča zamolio da dođe na jedan događaj. Vojničku upornost pokazuje i sada kada agresivno lobira da Meksiko otvori tržište za američke naftaše i ukine državni energetski monopol.

Sa doktoratom međunarodnih odnosa na Prinstonu, Petreus često gostuje na univerzitetima, pri čemu jedan njegov dan na Harvardu košta hiljadu dolara. Odustao je od honorara od 200.000 dolara godišnje na Gradskom univerzitetu NJujorka čiji su se profesori i predavači pobunili zbog preplaćivanja „zvezde” Petreusa.

U njegovim planovima je da bude ministar odbrane ako ga sledeći šef Bele kuće bude hteo. Međutim, na putu mu stoji ne samo ukaljan ugled već i moguća tužba za krivično delo. Kako je javio PBS, američki javni servis, FBI i tužilaštvo smatraju da Petreusa treba goniti zbog odavanja poverljivih informacija Brodvelovoj. Agenti tvrde da je Petreus ljubavnici i piscu svoje biografije omogućio da ulazi u njegovu elektronsku poštu sa nalogom u CIA. Na njenom su računaru pronađeni strogo poverljivi obaveštajni materijali. Erik Holder, koji napušta čelno mesto u Ministarstvu pravde, odugovlačio je sa podizanjem optužnice i zbog toga, kako piše „Ju-Es-Ej Tudej”, stekao mnogo neprijatelja u departmentu. Oči onih koji su radili na ovom slučaju uprte su sada u Holderovu naslednicu Loretu Linč koja bi, ako odluči da pokrene slučaj, Petreusa mogla da pošalje u zatvor.

Antrfile:

Autor: J. STEVANOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti