O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
KLADE SE DA MOGU DA POBEDE KOCKANJE
7. Decembar 2016. godine
Večernje Novosti
SVE VIŠE MLADIH NA KLINIKAMA ZA LEČENJE BOLESTI ZAVISNOSTI OD IGARA NA SREĆU

Većina ne zna da je čest odlazak u kockarnice i kladionice bolest

KADA sam prvi put ušao u kockarnicu osećao sam se kao DŽejms Bond. Bilo je toliko zabavno i napeto, uživao u iščekivanju svakog broja... Nisam mogao da dočekam sutrašnje veče, da se ponovo kockam. U početku sam nešto dobijao, ali posle sam samo gubio, a potreba da se kockam je sve više rasla. Prestao sam da plaćam račune, a kreditne kartice koje sam imao bile su debelo u minusu. Počeo sam da pozajmljujem od prijatelja, rodbine, a zatim i od zelenaša... A onda me je supruga uslovila - razvod ili lečenje. Sreća da je u meni ipak ostalo malo zdrave pameti.

Ovako priča jedan od mnogobrojnih pacijenata Instituta za bolesti zavisnosti u Palmotićevoj u Beogradu, koji je uspeo da se izbori sa problemom i "pobedi" kockanje.

Okrenuo je novi list, uživa sa svojom porodicom i, kako kaže, srećniji je nego što je ikada bio.

Ali nemaju svi tako čvrstu volju. U Srbiji zvanično ima oko 60.000 građana zavisnika od kockanja. Nezvanično, ta brojka je mnogo veća. Kladionice niču svuda, a njihovi gosti često su srednjoškolci i studenti, koji vide mogućnost da na brz način zarade nešto džeparca.

Mnogi od njih nesvesno upadaju u zamku patološkog kockanja, koje je jednako opasno kao alkoholizam ili droga. Prema najnovijem istraživanju Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji ima između 0,5 i jedan odsto zavisnika od kockanja, što predstavlja evropski prosek.

Ne treba preterivati, mi smo u svim bolestima zavisnosti negde u sredini - kaže dr Ivica Mladenović, načelnik Instituta za bolesti zavisnosti, koji je sa svojim kolegom dr Goranom Lažetićem nedavno napisao knjigu "Zavisnost od kockanja".

Problem je, međutim, u tome što većina građana ne zna da je zavisnost od kockanja bolest. Ne znaju to čak ni mnogi lekari, pa kad im se javi pacijent nemaju ideju gde da ga pošalju.

U Institutu već treću godinu sprovode lečenje. Reč je o porodičnoj psihoterapiji. U ovom trenutku gotovo polovinu pacijenata čine upravo zavisnici od kockanja.

Imamo izuzetno dobre rezultate. Oko 75 odsto pacijenata odavde odlazi izlečeno.

Ovo je enormno veliki uspeh i na svetskom nivou - kaže dr Mladenović.

Najčešće dolaze zavisnici od slot aparata i ruleta. Na drugom mestu su oni koji zalaze u kladionice. A, pomoć je zatražio i jedan zavisnik od berze! - On je fantastičan momak.

Inteligentan. Studira u isto vreme ekonomiju i informatiku - priča Mladenović.

Malo se zaigrao i izgubio sto hiljada evra na berzi. Otac je pokrio njegov dug, što znači da je dobrostojeći, ali suština je da se na ovim prostorima pojavljuju novi vidovi kockanja.

Jedan od najopasnijih novih načina je kockanje preko interneta. Dovoljno je da igrač ima kreditnu karticu i može da se kocka sa ljudima širom sveta.

Najveći rizik kod kockanja je da se izgubi novac, ali ovaj vid je veoma opasan. NJime se razvija i zavisnost od kockanja i od interneta - ističe dr Mladenović. - Kockanje iz fotelje je privlačno, ali su zbog udobnosti oslabljeni kontrolni mehanizmi.

Kockar se oseća bolje u svom prostoru, ali su veće šanse da će izgubiti pare.

Pacijenti su, uglavnom, mladići od 25 do 35 godina.

Dolaze na nagovor roditelja, koji traže pomoć kada su zbog kockarskih dugova svoje dece stigli do dna i ivice egzistencije.

Ovo ne znači da nemamo starije kockare, ali su oni svoji ljudi i ne trpe nagovor, niti pritisak drugog - priča naš sagovornik. - Nijedan kockar nikad nije došao sa idejom da mu nije dobro. On nema problem, ali su drugi uslovili da bude tu. Jeste da je na gubitku nekoliko desetina hiljada evra, ali kocka se kao i svi drugi i ima viziju kako da povrati pare. Jurenje gubitka je dovoljan razlog da za nekoga kažemo da je patološki kockar.

Antrfile:

LEČENJE U RUDNIKU

POZNATA je priča o kineskom milioneru DŽang Ćidžang Jongćiang, koji kopa ugalj u rudniku kako bi se oslobodio zavisnosti od kocke. Vlasnik nekoliko samoposluga, bio je težak zavisnik od kocke kada je 2008. godine odlučio da sebi nađe "zanimaciju" koja će ga odvratiti od nezgodnog poroka. Posle dužeg razmišljanja, počeo je da radi u rudniku. Ono što nije očekivao je da posao koji je trebalo da bude samo privremeni hobi, "terapija" koja će ga vratiti na pravi put, postane njegova nova strast. Milioner tvrdi da je zavoleo posao rudara i da više ne može da zamisli život bez pijuka.

LOV U MUTNOM

IGRE na sreću su odličan izvor za punjenje budžeta. U zakonu je, čak, navedeno da je to aktivnost od nacionalnog značaja. Mnoge organizacije, poput Crvenog krsta ili Udruženja invalida, ne bi postojale bez tih sredstava.

Država bi, ipak, morala da deluje i preventivno i da kroz sinhronizovane akcije upozna ljude s granicom gde prestaje kockanje iz zabave, a počinje patološko kockanje. Dali su ljudima igračku, a nisu dali uputstvo za upotrebu. Kockanja ne bi bilo da nije pristupačno, a postoji i veliki prostor za lov u mutnom - zaključuje dr Mladenović.

OPASNIJE OD HEROINA

ZAVISNOST od kockanja je opasnija od zavisnosti od heroina. Kockar ima osećaj svemoći - predviđa budućnost i zato je veći od Boga - kaže dr Mladenović. - Heroin je ilegalna supstanca i uništava na individualnom nivou, dok je kockanje društveno prihvatljiva aktivnost i uništava mnogo šire. Jer, moguće je kockati se na svakom ćošku. Uz to, kocka je povezana sa i psihijatrijskim problemima.

Oko 40 odsto pacijenata koji dolaze na lečenje pokušali su samoubistvo. Zbog kocke propadaju i porodica i čovek.

Autor: DRAGANA MATOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti