O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
U SEVERNU MAKEDONIJU I ALBANIJU BEZ PASOŠA
11. Novembar 2019. godine
Politika
Ova inicijativa nije alternativa za evrointegracije niti pokušaj stvaranja nove Jugoslavije, poručeno sa skupa

Ohrid - U gradu sa 365 crkava i najvećim crkvenim zvonom na Balkanu, koje simbolizuje slobodu i mir, a koje je dar srpskog naučnika i diplomate Mihajla Pupina, juče je održan sastanak lidera Zapadnog Balkana na kojem su utanačeni detalji inicijative o slobodnom kretanju robe, usluga, ljudi i kapitala između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Zahvaljujući merama o kojima su se dogovorili predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Severne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama, građani svake od ove tri zemlje moći će da do kraja godine u druge dve države prelaze bez pasoša, samo s ličnom kartom. Postignut je i dogovor o uzajamnom priznavanju radnih dozvola i profesionalnih kvalifikacija, a razrađen je i plan o međusobnom priznavanju diploma, što će skupa omogućiti da investitori koji posluju u ovim zemljama mogu da razmenjuju radnike i inženjere.

U planu je i formiranje zajedničkih turističkih ponuda tri države kao i uvođenje dežurstava za fitosanitarne inspekcije na graničnim prelazima, što bi trebalo da omogući brže kretanje kamiona.

Time je praktično konkretizovana regionalna inicijativa nazvana „mali Šengen”, koju je prošlog meseca u Novom Sadu pokrenuo Aleksandar Vučić. On je na jučerašnjoj zajedničkoj konferenciji sa Zaevom i Ramom upravo na primeru omogućavanja bržeg kretanja kamiona i uvođenja dežurnih inspekcija ukazao da će, prema podacima Svetske banke, ušteda ostvarena na taj način iznositi 120 miliona evra - i to samo od te jedne dogovorene mere.

U obraćanju novinarima, lideri Zapadnog Balkana su poručili da ova inicijativa nije alternativa za evrointegracije ove tri države, niti pokušaj stvaranja nove Jugoslavije, već da se njome upravo omogućava brža evropska perspektiva regiona, uz miran i bolji život za građane ovih zemalja. Budući da su Vučić, Zaev i Rama ranije pozvali i ostatak Zapadnog Balkana da se priključi „malom Šengenu”, jučerašnjem sastanku su, osim njih trojice, prisustvovali i predsednik Saveta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i ministarka za ekonomiju Crne Gore Dragica Sekulić. S druge strane, predsednik tzv. Kosova Hašim Tači, iako je takođe bio pozvan, otkazao jeučešće a na svom „fejsbuk” naloguje napisao da Kosovo ne želi da zameni svoje evroatlantske perspektive nijednom regionalnom inicijativom. Ovu izjavu albanski premijer Rama juče je kritički prokomentarisao, poručivši Tačiju da preispita svoj stav do sledećeg sastanka povodom ove inicijative za nešto više od mesec dana u Draču.

Domaćin samita na Ohridu Zoran Zaev naglasio je da se, uprkos gorčini i razočaranosti zbog odluke Evropskog saveta da ta zemlja ne dobije datum za pristupne pregovore s EU, u Severnoj Makedoniji istovremeno oseća i radost zbog „malog Šengena”. „Ove odluke su san naših građana. Gradimo moderan Balkan. Ovim našim zajedničkim udruživanjem izazvaćemo posebnu pažnju kod evropskih lidera”, rekao je makedonski premijer.

Na konferenciji za novinare Aleksandar Vučić izjavio je da su sa Severnom Makedonijom i Albanijom postignuti dogovori o veoma važnim odlukama koje će značajno unaprediti investicioni ambijent i naglasio da su Zaev, Rama i on odlučni da „guraju” napred ono što je dobro za građane, bez obzira na pritiske i moguće napade s različitih strana. Zbog kvaliteta i važnosti odluka koje su donete, kako je istakao, ne plaši se pritisaka. Na kritike po koJima je ova iniciJativa ekonomski dobra, ali politički neodrživa, pre svega zbog zategnutih odnosa Beograda i Prištine, Vučić je rekao: „Ne očekujem probleme između Beograda i Tirane, mada znam da će Rama biti izložen žestokim pritiscima. I to se neće raditi direktno, jer nije lako da ovo napadnete.” Predsednik Srbije je istakao i da je preševski prelaz za Srbiju sada jedan od najvažnijih, zajedno s Batrovcima, Gradinom i Horgošem, naglasivši da će dogovorene mere doneti neverovatno smanjenje operativnih troškova i omogućiti veću zaradu kompanijama i njihovim radnicima.

„Kretanje kapitala će biti najkomplikovanije, potrebno je mnogo izmena zakona. Ali kada dotle dođemo, moći ćemo da kažemo da smo kreirali jedinstveno tržište i bićemo ’hit’ i najatraktivnije mesto za sve koji žele da ulažu”, rekao je Vučić.

Ističući da je ohridski samit bio uspešan, on je rekao da je na njemu za dva sastanka doneto više odluka nego u poslednjih sedam godina od uspostavljanja mehanizama regionalne saradnje. Vučić je dodao i da postoji otvorenost za sve druge zemlje da se priključe inicijativi, navodeći kao primer Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču EU, koja je nastala od malog broja država, pa se onda širila. „Ovde nema nijedne stvari koja može bilo kome da smeta. Ovo su krupne promene i znam da to baš i nije popularno u mojoj zemlji, ali se ne sekiram. Nema tu nikakvih Jugoslavija’, ima samo boljeg i kvalitetnijeg života za građane. Možda ovo nama neko uništi, ali će to, svakako, biti budućnost”, zaključio je Vučić.

On je najavio da će u toku svoje zvanične trodnevne posete Parizu, koja počinje danas, obavestiti francuskog predsednika Emanuela Makrona o sadržaju „malog Šengena”, čiji je cilj da obezbedi bolji život građanima i stabilniji Zapadni Balkan, koji stremi ka evropskim perspektivama. Vučić je istakao da neće nikog da moli ni za šta, ali i da se ne stidi da od Francuske, kao značajne i prijateljske zemlje Srbije, zatraži podršku za ovu inicijativu, kao što je to zatražio i od SAD.

Kad je reč o eventualnom priključivanju BiH „malom Šengenu”, Denis Zvizdić je naveo da ta država nema konsenzus ili definitivni stav u vezi s tim pitanjem, iako je načelno opredeljena za jačanje regionalne saradnje. Stav BiH on je obrazložio nerešenim političkim pitanjima o graničnom odnosu sa Srbijom i Hrvatskom, ali je pozdravio inicijativu, smatrajući da Savet ministara, kao i Predsedništvo BiH, ipak treba da se upozna s „malim Šengenom”. Crnogorska ministarka Dragica Sekulić smatra da je ova ideja dobra mogućnost za put prema EU i da o tome treba razgovarati i u Draču, iako je Crna Gora od svih zemalja u regionu najbliža ostvarivanju evropskih integracija.

Antrfile:

Baner dobrodošlice

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Ohridu s predstavnicima Srba u Severnoj Makedoniji, koji su tom prilikom izrazili zadovoljstvo sve tešnjim odnosima dve zemlje, što će, veruju, doprineti i daljem zbližavanju dva naroda. Inače, kako prenosi Tanjug, povodom Vučićeve posete Ohridu, tamošnji Srbi su mu poželeli dobrodošlicu tako što su na ulazu u grad postavili baner na kojem je, na srpskom i makedonskom, bilo napisano „Dobro došli, predsedniče Aleksandre Vučiću”. Baner su, kako se navodi, postavili članovi Kulturnog centra „Spona”, koji su ocenili da je Vučić uložio velike napore i doprcneo razvoju odnosa srpskog i makedonskog naroda, kao i njihovih država.

Od Novog Sada do Drača

Inicijativa o slobodnom protoku ljudi, robe, usluga i kapitala između Srbije, Severne Makedonije i Albanije začeta je u Novom Sadu 10. oktobra, kada su Aleksandar Vučić, Zoran Zaev i Edi Rama potpisali Deklaraciju o namerama, kojom su uspostavljeni obrisi „novosadskog Šengena”. Tačno mesec dana kasnije, juče je na Ohridu Vučić predložio listu prioriteta i mera kao dopunu te deklaracije. Krajnji cilj „novosadskog Šengena” jeste da omogući svim građanima regiona punopravno članstvo u EU. Posle srpske Atine i balkanskog bisera - Ohridskog jezera, razgovori se sele na primorsku obalu Albanije, u Drač, gde će dodatni detalji inicijative biti utanačeni 21. decembra.

Podrška Saveta za regionalnu saradnju

Posle sastanka lidera zapadnog Balkana u Ohridu, generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je da taj savet podržava sve inicijative koje doprinose stvaranju jedinstvenog tržišta u našem regionu, po uzoru na tržište EU.

Kako prenosi Tanjug, ona je istakla da ovakve inicijative treba da se potpuno ugledaju na modele EU, odnosno da stvore odskočnu dasku ka potpunoj integraciji regiona u Uniju.

„Očekujemo da će ovaj proces zacrtati viziju, dati novu dinamiku i pospešiti nadogradnju i preuzimanje inicijative oko novog, unapređenog plana o regionalnom ekonomskom prostoru i budućnosti Berlinskog procesa”, navela je Bregu.

Autor: ŽELJKO ŠAJN DIMITRIJE BUKVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti