|
|
ONI SU MOĆNIJI, ONE SU OBRAZOVANIJE17. Septembar 2017. godine PolitikaTEMA NEDELJE: ŽENE I MUŠKARCI U SRBIJI
Katarina Đorđević
U Srbiji živi 182.218 žena više nego muškaraca, svedoče najnovije procene Republičkog zavoda za statistiku. Osim što su brojnije, predstavnice lepšeg pola u većem procentu upisuju i - završavaju
fakultete, ali se, uprkos tome, teže zapošljavaju, lakše otpuštaju i uglavnom čine većinsku radnu snagu u slabije plaćenim profesijama zdravstvu, prosveti, državnoj administraciji, sferi socijalnog rada, trgovini i sektoru usluga. Muškarci dominiraju u profesijama koje su
sinonim za novac, uticaj i moć. Jaz u zaradama između žena i muškaraca iznosi 11 odsto, što znači da bi žena morala da radi dodatnih 40 dana svake godine da bi zaradila istu godišnju platu kao muškarac sa istim karakteristikama na tržištu rada.
Iako političari rado ističu činjenicu da je žena premijer Srbije, da narodnom
parlamentu predsedava žena, da se na čelu Narod
ne banke takođe nalazi žena, da svaka treća klupa u
republičkom parlamentu pripada ženi, na lokalu je
slika malo drugačija - od 174 opštine u Srbiji, sa
mo deset imaju predsednice. Statistika govori da
je veća verovatnoća da žena bude predsednik Srbi
je nego na čelu SANU - za 131 godinu postojanja ove
institucije nijedna žena nije bila na njegovom čelu.
Za dva veka postojanja Univerziteta u Beogradu na njegovom čelu bila je samo jedna žena. U Vladi Srbije muškarci i dalje „drže" one ministarske pozicije koje su sinonim za finansije, bezbednost i moć.
Ovu statistiku trebalo je da izmeni Zakon o rodnoj ravnopravnosti kojim je predviđeno uvođenje kvota koje bi obezbedile minimum 40 odsto žena u organima upravljanja i odlučivanja u obrazovanju, nauci, kulturi, informisanju, sportu, kao i u međunarodnim organizacijama. Ovim zakonskim aktom bilo je predviđeno da potencijalni poslodavac ne sme da pita ženu da li će imati decu, da li i kada planira udaju, a bilo je planirano i uvođenje nacionalnog telefona za žene žrtve nasilja. Naime, Srbija je jedina zemlja ze
mlja u Evropi koja nema zvaničan SOS telefon za žene žrtve nasilja, iako je u prethodnih deset godina 350 žena ubijeno u porodičnom nasilju. Zbog primedbi ministra rada Zorana Đ°Rč đevića i Unije poslodavaca Srbije da postoje „ozbiljni problemi u implementaciji ovog zakona", nacrt Zakona o rodnoj ravnopravnosti poslat je na ,doradu" u Ministarstvo rada.
Stručnjaci ipak ističu da je rodna neravnopravnost najveća u porodičnom gnezdu. Statističari feminističke provenijencije barataju podatkom da prosečna srpska žena svakoga dana u kuhinji provede sat i po vremena, 65 minuta potroši na čišćenje kuće, a još pola sata na pranje i peglanje veša. Za hranjenje, kupa
nje i presvlačenje naslednika dnevno potroši 37 minuta.
Prosečna srpska žena sudbonosno „da" izgovara u 28. godini, a na njenom venčanju neretko je svekrva ta koja hvata „bidermajer", pa su scene iz antologijske serije „Pozorište u kući" kojima se od srca smejala cela bivša Jugoslavija iste one situacije zbog kojih plače petina stanovnika sadašnje Srbije. U porodilište prvi put odlazi u četvrtoj deceniji života, zbog čega najveći broj žena u Srbiji ima samo - jedno dete. U skici za profil prosečne žene nalazi se dama koja je zaposlena u prosveti, zdravstvu, administraciji, sferi socijalnog rada ili sekgoru usluga. Ona najčešće nema vremena za rekreaciju i ima nezdra
ve navike u ishrani zbog čega neretko otvara zdravstveni karton kod kardiologa već u petoj deceniji života. Svega 30 odsto žena u Srbiji su vlasnice nekretnina, što ih stavlja u potencijalno ranjiv položaj kada je u pitanju nasilje u porodici i razvod braka.
Statistika govori da svaka
treća žena u Srbiji preživi
neki oblik nasilja - fizič
kog, seksualnog, psihološkog
ili ekonomskog, a to nasilje
često ostaje „nevidljivo" sve
dok se ne desi tragičan is
hod. Tokom 2016. godine 34
žene ubijene su u porodič
nopartnerskom nasilju, a od
početka ove godine 17 žena
stradalo je od ruke najbli
žeg svog.
Iako se smatra da u našem društvu postoji kult braka i porodice, statistika ne podržava ovo romantičarsko uverenje. Podaci, naime, govore da svaka četvrta žena nikada nije obukla venčanicu i da svaki treći muškarac stariji od 14 godina u našoj zemlji ne nosi burmu. U prevodu na jezik statistike 1.719.959 osoba nikada nije stalo na ludi kamen, a sudbonosno „da" izgovorilo je samo 3.396.240 osoba. Cifre takođe pokazuju da svaka četvrta žena rađa dete van braka, a zanimljivost izvedena iz najnovijeg popisa stanovništva glasi da u vanbračnoj zajednici u Srbiji živi 3,83 odsto osoba starijih od 15 godina - odnosno 236.063 osobe.
Prosečan muškarac u Srbiji staje na ludi kamen u 31. godini, otac posta
je nekoliko meseci nakon odlaska kod matičara, a na brigu o nasledniku - čuvanje, hranjenje, oblačenje, podučavanje i igru, dnevno „potroši" malo više od pola sata. Hranom se bavi 16 minuta dnevno, a pranjem sudova cela tri minuta. Za održavanje domaćinstva, prema sopstvenom priznanju, dnevno utroši 29 minuta, a kućni ljubimci i baštovanstvo okupiraju njegovu pažnju dva sata dnevno. Analiza Republičkog zavoda za sta
tistiku govori da čak 78 odsto muškaraca živi u braku, odnosno da svaki peti pripadaik jačeg pola ne nosi burmu. U prosekuživi 71,1 godinu- petgodina kraće od žena.
Ono što je zajedničko pripadnicima oba pola u našoj zemlji jeste da obolevaju i umiru od bolesti koje se mogu sprečiti i koje su posledica stila života. Naime, vodeći uzrok smrti kod oba pola bile su bolesti sistema krvotoka - one potpisuju više od polovinu „čitulja" u našoj zemlji. Od tih bolesti su tokom 2016. godine umrle 52.102 osobe. Antrfile:
Autor: KATARINA ĐORĐEVIĆ
|
|
Arhiva vesti
|