O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
STRAH OD NUKLEARNE KATASTROFE
5. Septembar 2022. godine
Blic
Stručnjaci upozoravaju da su bitke oko najveće nuklearke u Evropi - samoubilački akt

Od početka rata u Ukrajini cela planeta je u strahu da ne dođe do upotrebe nuklearnog oružja, ali se poslednjih nedelja pojavila i posebna opasnost jer su borbe počele da se vode u blizini najveće nuklarne elektrane u Evropi!

EKIPA “BLICA”

Satelitski snimci objavljeni pre nedelju dana pokazali su požare i oštećenja na zgradi. Na jednoj od njih vide se rupe na krovu zgrade u nuklearnoj elektrani, koja je pretrpela štetu od požara i eksplozija usled borbi i bombardovanja područja.

PRETNJA ZA CEO KONTINENT Elektrana u Zaporožju više puta je već isključivana sa elektrodistribucione mreže nakon što je pretrpela oštećenja usled granatiranja, ukrajinska i ruska strana se utrkuju u optuživanju jedni drugih za dovođenje u opasnost ne samo lokalnog stanovništva, već praktično cele Evrope, pa je prethodnih dana na teren poslata specijalna misija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kako bi utvrdila stepen opasnosti i pokušala da urazumi dve zaraćene strane.

Misija IAEA na čelu sa Rafaelom Grosijem stigla je 1. septembra sa teritorije pod kontrolom Ukrajine u deo Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom kako bi pregledala nuklearnu elektranu u kojoj će ostati određeni broj članova ovog tima, dok će sam Grosi ove nedelje podneti izveštaj o bezbednosti nuklearne elektrane Zaporožje koja je od marta pod kontrolom ruskih snaga.

- Vojne aktivnosti i operacije se povećavaju u tom delu zemlje i to me zabrinjava.

Očigledno je da je verovatnoća da će doći do veće materijalne štete još prisutna - kazao je Grosi.

NAJVEĆA NUKLEARKA U EVROPI Zaporoška nuklearna elektrana je najveća nuklearka u Evropi po broju blokova i kapacitetu, a stručnjaci smatraju da bi eventualna nuklearna katastrofa u njoj bila gora nego černobiljska 1986. godine.

Ova nuklearka sagrađena je u jugoistočnoj Ukrajini između 1984. i 1995. godine, najveća je u Evropi, a jedna od deset najvećih na svetu, nalazi se pored grada Enerhodara, nedaleko od reke Dnjepar, a proizvodi struju koja je dovoljna za oko četiri miliona domova, zbog čega ima veliku važnost za obe zaraćene strane. Naime, ukrajinski zvaničnici kažu da bi Rusija mogla da isključi snabdevanje Ukrajine strujom iz elektrane, te da preusmeri energiju na poluostrvo Krim koje je anektirala 2014. godine.

Kako ističu stručnjaci, moderne nuklearne elektrane su dobro zaštićene kako bi bili sprečeni razni napadi i kako bi izdržale i najjače zemljotrese, pa ni ova u Zaporožju nije izuzetak.

- Pod normalnim okolnostima ovi zaštitni sistemi su više nego efikasni. Problem je, međutim, što nuklearne elektrane ipak nisu projektovane da budu usred ratnih zona - rekao je Džejms Ekton, jedan od američkih stručnjaka za nuklearnu energiju.

NISU PREDVIĐENE U RATNOJ ZONI Po njegovim rečima, nije potreban “direktan pogodak” da bi došlo do velike štete, dovoljno je da bude srušen sistem koji brine o hlađenju reaktora.

- U načelu vojni napadi nisu nešto što se uzima u obzir pri projektovanju nuklearnih elektrana. One su tako izgrađene da mogu izdržati prirodne katastrofe, padove aviona ili terorističke napade - potvrđuje Nikolaus Milner sa Univerziteta u Beču.

Sami reaktori su veoma bezbedni i zaštićeni od spoljnih uticaja. Međutim, sve veća i veća oštećenja okruženja reaktora mogla bi dovesti do otkazivanja nekog od pomoćnih sistema, na primer hlađenja. To bi moglo da prouzrokuje svojevrsnu katastrofu sličnu onoj kakve se dogodila u Fukušimi (Japan).

Evropljani dobro pamte havariju u Černobilju 1986.

godine i svesni su da bi radioaktivni oblaci ponovo mogli da prekriju celu Evropu.

Uostalom, nuklearka u Zaporožju se nalazi na samo 1.000 kilometara vazdušnom linijom od granica Srbije.

BILO BI GORE NEGO U ČERNOBILJU Predsednik Nadzornog odbora Javnog preduzeća “Nuklearni objekti Srbije” Ilija Plećaš rekao je za RTS da bi bilo koji akt protiv nuklearke bio samoubilački akt i da imamo razloga za brigu, te da bi u ovom slučaju bilo mnogo gore nego u slučaju Černobilja.

- Svojevremeno smo učili da kontejment druge, treće generacije nuklearki može da zadrži čak i pad aviona. Ne znamo kakve su sada bojeve glave i oružje, da li ono može da probije i u slučaju probijanja zida koje štiti nuklearno jezgro, u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi - a sastoji se od šest delova - došlo bi do kontaminacije veće od Černobilja - istakao je Plećaš.

KONTAMINIRAO BI CELU EVROPU Prema njegovim rečima, cezijum bi kontaminirao celu Evropu.

- Okolno gađanje je igrarija.

Najopasnije bi bilo ako bi bilo pogođeno jezgro jednog od reaktora, cezijum bi izašao napolje i to bi bila velika katastrofa - rekao je Plećaš.

Plećaš ukazuje da bi se pogotkom elektrane u Zaporožju, desila najgora dva slučaja.

- Prva i najvažnija stvar - došlo bi do katastrofe, gubitka ljudskih života i dugogodišnje posledice zračenja. Drugi slučaj je što takva elektrana košta više od 200 milijardi evra, bila bi izgubljena, elektrana ne bi mogla da radi, ogroman deo naroda bi ostao bez energije - zaključio je Plećaš za RTS.


Antrfile:

DELE GRAĐANIMA PILULE SA JODOM

U nekim oblastima nadomak Zaporožja ukrajinski zvaničnici su već počeli da dele pilule koje donekle mogu da spreče da telo apsorbuje radioaktivni jod. Stanovnicima je rečeno da ih uzimaju samo ako se potvrdi curenje radioaktivnih čestica u nukleranoj elektrani Zaporožje.

Kako je preneo Radio „Slobodna Evropa“ (RSE), do sada su samo stanovnicima koji žive u radijusu od 50 kilometara od nuklearke ponuđene tablete kalijum-jodida, ali je EU obezbedila za Ukrajinu više od pet miliona doza koje bi omogućile širu distribuciju.

Do sada nije zabeleženo povećanje nivoa radijacije, ali postoji bojazan da bi neko oštećenje moglo da izazove curenje radioaktivnih čestica koje bi moglo da ugrozi ne samo Ukrajinu, već veliki deo Evrope.

KALENDAR DEŠAVANJA

Mart 2022.

Ruske trupe zauzele elektranu, ukrajinsko osoblje nastavilo da upravlja objektom pod ruskom kontrolom

Jul 2022.

Ruske snage u okviru kompleksa su stacionirale pojedine vojne jedinice i odatle napadale protivnika

Avgust 2022.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izjavila da je elektrana „potpuno van kontrole” i da su joj potrebne inspekcija i popravke

Avgust 2022.

Ukrajinci tvrdi da je rusko granatiranje oštetilo tri senzora za radijaciju, a Rusi da su ukrajinske snage napale lokaciju višecevnim raketnim bacačima

Septembar 2022.

Inspektori IAEA došli u kompleks nuklearne elektrane kako bi izvršili inspekciju

PET NUKLEARKI ŠIROM UKRAJINE

Pored Zaporožja i najpoznatijeg Černobilja, u kojem se dogodila velika tragedija 1986. godine, Ukrajina ima još tri nuklearne elektrane - Južnoukrajinsku, Hmeljnički i Rovno.

Južnoukrajinska se nalazi u pokrajini Nikolajev, 350 kilometara južno od Kijeva. Ima tri reaktora i trenutno je druga najveća u Ukrajini. Hmeljnički se nalazi u Netišinu, počela je sa radom 1981. godine, da bi 2015. Ukrajinci raskinuli ugovor sa Rusijom o završetku izgradnje još dva bloka.

Konačno, Rovno se nalazi u oblasti Varaš, ima četiri reaktora, a dobila je licencu za produženje rada do 2037.

godine.

SRBIN U MISIJI SPASAVANJA SVETA

Srbin čiji se identitet strogo čuva u tajnosti deo je opasne misije i tima od 10 stručnjaka koji su stigli u Ukrajinu kako bi sprečili novi Černobilj, odnosno nuklearnu katastrofu koja bi potencijalno ugrozila čitav svet.

Zbog bezbednosti, njihova imena nigde nisu objavljena, putuju sa evropskim pasošima, dok se na sajtu agencije spominju samo imena vodećeg kadra, poput direktora Rafaela Grosija. Sve ostalo je obavijeno velom tajne, zbog čega se ime našeg stručnjaka ne može naći ni na jednom javno dostupnom spisku.

Srpski stručnjak (ime poznato redakciji) koji je deo tajne misije, prema nezvaničnim saznanjima “Blica”, više decenija radi u inostranstvu. Put Ukrajine je sa ostatkom tima krenuo uz pasoš EU sa izmenjenim podacima, što dodatno svedoči o tajnosti i opasnosti same misije.

Radi se o osobi čije je bogato i dugogodišnje radno iskustvo garant stručnosti, zbog čega se i našao među ekspertima iz deset zemlja sveta i regiona.

Autor: NN
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti