O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
JAČA UTICAJ BERLINA I PARIZA NA DIJALOG
6. Septembar 2022. godine
Politika
MAKRONOV I ŠOLCOV UČTIV PRITISAK NA BEOGRAD

Berlin i Pariz nastavljaju sa diplomatskim pritiscima na Beograd sugerisanjem da je potrebno da se za kosovskometohijski Gordijev čvor naprave „hrabre odluke". Učtiv ton pisma, koje su predsedniku Srbije Al eksandru Vučiću u ned e lju uputili predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc, i najave slanja svojih specijalnih

izaslanika pokušaj je da se ubrza rešavanje kosmetskog problema i predstavlja „meki" oblik pritiska.

U tom pismu, koje je osim predsed.nika Srbije, stiglo i na adresu premijera privremenih prištinskih institucija Albina Kurtija pominje 'se normalizacija odnosa, ne pominje se nezavisnost takozvanog Kosova, ali ni proširenje Evropske unije.

Iskusni diplomata Zoran Milivojević kaže da pismo dvojice evropskih lidera tumači kao pokušaj EU da se vrati na svetsku diplomatsku scenu i da vrati kredibilitet koji je izgubila.

MAKRONOV I ŠOLCOV UČTIV PRITISAK NA BEOGRAD

Jača uticaj Berlina i Pariza na dijalog

Sa prve strane

Za „Politiku" kaže da je to pokušaj da se Americi stavi do znanja da je ona nadležna za rešavanje pitanja u regionu. „Pismo Makrona i Šolca pokazuje da rastu interes i značaj za region i rešavanje tog pitanja u sferi globalnih kretanja, posebno zbog rata u Ukrajini. Ipak, najviše što me brine je to što je najavljeno da se brzo i efikasno reši kosovsko pitanje i stavi u funkciju zapadnih interesa. Jedna dimenzija je upravo taj evropski interes, pre svega Nemačke i Francuske kao vodećeg evropskog dvojca koji pokušava da vrati kredibilitet EU. Treba podsetiti da je EU ključni mehanizam za zaokruženje zapadnih interesa i u ovom delu Evrope. Ta evropska perspektiva je ključna šargarepa", kaže Milivojević i dodaje da Rusija sada nema kapacitet za efikasno delovanje i to žele na zapadu da iskoriste.

Pritisak na Beograd se meri i prema tome koliko su visokog ranga oni koji govore, i upravo činjenica da to rade dvojica najvećih lidera u Evropi, koji uz to predlože i svoje operativce, onda to ne može da se odbije. Milivojević u prvi plan stavlja Nemačku koja je, smatra on, nosilac ove inicijative i pokušaja da vrati i sebe i EU u položaj da se pita i da je značajna, ako ne globalno, onda sigurno u Evropi.

Politički analitičar Dragomir Anđelković, pak, smatra da je veoma važno što je to pismo upućeno na dve adrese - Beograd i Pri

štinu. Za naš list kaže da je to pismo dvojice evropskih lidera upućeno samo na adresu našeg predsednika unapred bi rekao da je to jednostrani pritisak na našu zemlju, jer oni govore o teškim odlukama i ozbiljnim ustupcima koje treba da se učine.

„Ovog puta pismo iste sadržine upućeno je Vučiću i Kurtiju. Znači oni se obraćaju i jednoj i drugoj strani sa zahtevom da se naprave neki ozbiljni ustupci što može da bude put ka kompromisu. Nema dogovora bez ustupaka obe strane. Do sada su ustupci traženi samo od srpske strane. Ako je ovo njihova ozbiljna namera da od kosovskih Albanaca traže da ne

gde popuste, a da pod tim ne podrazumevaju ono što je Priština odavno trebalo da uradi jer se na to, kao što je slučaj sa Briselskim sporazumom, obavezala pre skoro deset godina. Ako tako misle to bi bio ozbiljan iskorak u pregovaračkom procesu, ali je veliko pitanje da li je to u pitanju. Dosadašnje iskustvo je bilo takvo da su nas uglavnom zavaravali tako što su od obe strane tražili ustupke, a na kraju će svodilo da takve korake učini Beograd, ali ne i Priština", kaže Anđelković.

A naučni savetnik u Institutu za evropske studije Slobodan Zečević navodi da to,pismo može da se komentariše sa dva aspekta. Za „Politiku" kaže da je sigurno da su predsednik Francuske Makron i premijer Nemačke Šolc svesni da je situacija u Evropi postala nestabilna od rata u Ukrajini i da uticaj Rusije može da dovede do destabilizacije u okruženju EU. „Oni zaziru od toga i vide da je na KiM situacija ozbiljna i da bi mogla da eskalira zbog nekog nesporazuma, ili incidenta, srpske ili albanske strane i žele to da preveniraju. Druga stvar koji uočavaju je da se uticaj EU na rešavanje problema nekako razvodnio, jer se pojavio američki posrednik Gabrijel Eskobar kao lider pregovora Beograda i Prištine,

a poJavljuJu se i novi posrednici kao što je recimo Stjurt Pič iz Velike Britanije", kaže Zečević i dodaje da postoji ideja da treba uključiti zapadni Balkan u EU, a oni vide Kosovo kao najveći problem na tom evropskom putu. U pismu koje je upućeno Vučiću i Kurtiju između ostalog je navedeno da su Makron i Šolc za što brže rešavanje problema zadužili svoje savetnike za spoljnu i bezbednosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Navode da je potrebno da se donesu teške odluke. Sutestija iz pisma dvojice evropskih političara o teškim odlukama koje treba da budu donesene treba tumačiti na liniji onoga za šta se oni zalažu.

Zoran Milivojević podseća na posetu kancelara Šolca Beogradu i Prištini i na njihov osnovni pristup da treba da dođe do uzajamnog priznanja. „NJihov interes je uzajamno priznanje. Ali u pismu nema nešto što bi recimo za nas značilo i što bi govorilo o promeni njihovog cilja. U pismu ne spominju traženje rešenja političkim sredstvima na bazi kompromisa. To ne pominju nigde. Da su to uradili za nas bi bila poruka da razumeju i da treba tražiti rešenja na bazi političkog konsenzusa i nekog za obe strane kompromisnog rešenja. Međutim, to je meni argument iz kojeg prepoznajem da oni pod pojmom teških odluka podrazumevaju da prihvatimo realnost", kaže Zoran Milivojević.

Oni su odlučili da uvedu neke „svoje" ljude koje niko ne može da ignoriše, dva savetnika što znači direktnije uključivanje i jače angažovanje koje treba da ide ka bržem i efikasnijem rešenju, što predstavlja podizanje nivoa angažmana. Ovo je poruka i za Miroslava Lajčaka koji niti može, niti je u stanju da dovede do kompromisa. Direktno ulaze u priču. Oni smatraju da je kosovski problem u nadležnosti EU i da je to dvorište Evrope uz uvažavanje SAD. Pokušavaju da sačuvaju svoj obraz i kredibilitet. „Ne kažu da Amerika nije važna, ali pokušavaju da stave do znanja da je to, ipak, evropsko pitanje o čemu pre svega EU treba da odluči", zaključuje Zoran Milivojević.

Dragomir Anđelković navodi da se ponovo u opticaj uvodi priča o Išingerovom planu i da oni govore o dve Nemačke. To bi po njihovoj zamisli bilo da se, Srbija i Kosovo ponašaju da su države, a da ne moraju da se uzajamno priznaju. „To je za Srbiju neprihvatljivo. Ne može Srbija da se prema Kosovu odnosi kao da je država. Ako će neko fer rešenje da traže onda to mora biti kreativan predlog koji mora da omogućava da ostanemo u okviru svog pogleda na kosovsko pitanje i da kažemo da je to deo Srbije, a da kosovski Albanci tvrde da je to nezavisno i da međusobno sarađujemo", naglašava Anđelković.

Antrfile:

Strah od uticaja Rusije

Da dolazi do promena u međunarodnom odnosu prema Beogradu svedoči i da su zapadni lideri prvi put prihvatili da je ovo jeste dramatičan trenutak, imajući u vidu i rat u Ukrajini, uz jasnu aluziju o ruskom uticaju u Srbiji. Makron i Šolc su naveli da su zajedničko pismo uputili „u trenutku od presudnog značaja za bezbednost na evropskom kontinentu i stabilnost u regionu zapadnog Balkana". „Uvereni smo da, u svetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moramo da uložimo još snažnije napore, kako bi evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana postala realnost i kako bi se rešili dugotrajni bilateralni i regionalni sporovi. Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za zapadni Balkan", napisali su nemački kancelar i francuski predsednik. Zoran Milivojević kaže da oni jasno stavljaju do znanja i da je to jedan od ključnih motiva, a to je strah zbog uticaja Rusije u Srbiji.

„NJihov glavni cilj je da se to što pre eliminiše i da se neutrališe opasnost od ruskog uticaja. To je suština. UticaJ Rusije u ovom regionu ide isključivo preko Srbije i suštinska stvar je da se to definitivno sa Srbijom razreši. To je jedan deo ključne poruke iz tog

pisma. Da se ova situacija iskoristi i da se definitivno zakuca evropska orijentacija Srbije i regiona", kaže Milivojević. A Dragomir Anđelković, pak, smatra da se analogija Srbije sa Ukrajinom pravi pre svega zbog toga što su oni navikli na tu priču o Ukrajini nego što to ovde ima smisao. Navodi da je nešto drugo ovde bitno, a to je da vodeće evropske sile shvataju da u kontekstu sukoba u Ukrajini i nove geopolitičke realnosti, i ono malo pozicija što Evropa ima na globalnoj sceni gubi.

„Postaju potpuni marginalci na svetskoj geopolitičkoj sceni. Amerikanci se u Evropi ponašaju kao važniji faktor od Nemačke ili Francuske. Moguće da shvataju da bi Evropa uspela u novom policentričnom svetu mora da reši probleme unutar same EU, da prevaziđe paralizu koju ima i da rešava potencijalna žarišta na periferiji, a Kosovo je najveće potencijalno žarište. Moguće da ih je Ukrajina podstakla da prvi put ozbiljnije krenu na Balkan sa namerom da se dođe do kompromisa. Do sada su išli jednostrano pritiskajući Srbe, računajući da ćemo pre ili kasnije popustiti, a sada shvataju da moraju nešto i da nam ponude neko fer rešenje", navodi Dragomir Anđelković.
Autor: DEJAN SPALOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti