O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
ONIMA KOJI SU POBEGLI SRBIJA MORA DA PRUŽI BEZBEDNOST
26. Septembar 2022. godine
Danas
Imaju li izbegli Rusi zbog mobilizacije razlog da se plaše da će ih Beograd vratiti u Rusiju?

Beograd // Ljudi koji su napustili Rusku Federaciju kako bi izbegli mobilizaciju a sada su u Srbiji morali bi da budu apsolutno bezbedni. Ljudska prava, lične slobode i odnos EU prema tome treba da budu razlog za donošenje iste odluke i u Srbiji. Ali sve zavisi od Beograda, kažu sagovornici Danasa koje smo pitali imaju li državljani Rusije razloga za brigu da će ih Srbija vraćati u Rusiju.

Ovo pitanje se otvara budući da u Srbiju, ali i ostale zemlje Evrope, od početka agresije Rusije na Ukrajinu, stižu državljani Rusije koji beže od tamošnjeg režima. Uz to, nedavno je Rusija proglasila delimičnu mobilizaciju, što je takođe uticalo da povećanje broja onih koji odlaze iz te zemlje. Srbija, iako je osudila rusku agresiju, ne uvodi sankcije Rusiji, a predstavnici ovdašnjeg režima vuku poteze koji bodu oči Zapadu. U okolnostima, u kojima se mnoge stvari rade ispod radara javnosti, postavlja se pitanje sigurnosti izbeglih Rusa koji odluče da se zadrže u Srbiji.

Dragan Šutanovac, osnivač Saveta za strateške politike, za Danas kaže da očajnički pokušaj Moskve da kroz mobilizaciju povrati primat ili bar dovede do balansa na ukrajinskom ratištu od samog početka nije naišao na oduševljenje građana RF. „Tri meseca Rusija je u neuspešnom osvajačkom pohodu na Ukrajinu i činilo se da građani Rusije ili daju podršku ili su potpuno indeferentni na ratne operacije. Međutim, u momentu kad predsednik Putin donosi odluku u mobilizaciji i konačno kad se građani i lično suočavaju sa posledicama rata vidi se pravo raspoloženje. Veliki broj vojnih obveznika panično napušta Rusiju i jedan deo tih ljudi došao je u Srbiju. Imajući u vidu da se radi o ljudima koji se protive ratu a u isto vreme su u Srbiju ušli sa urednim dokumentima, ne vidim nijedan razlog zbog koga bi ih Srbija privodila i deportovala“, ukazuje Šutanovac, koji je i bivši ministar odbrane Srbije.

Prema njegovim rečima, s druge strane, za ne verovati je da je bilo neophodno da Rusija promeni zakon po kome je svima koji izbegavaju poziv zaprećena kazna od 10 godina zatvora. „Očigledno podrška invaziji među stanovnicima Rusije nije ni približno visoka kako se predstavlja, a tek je pitanje kakve koristi će ruska vojska imati od prisilno mobilisanih ljudi sa nikakvom željom da učestvuju u osvajačkom ratu. Ljudi koji su napustili RF kako bi izbegli mobilizaciju a sada su u Srbiji morali bi da budu apsolutno bezbedni i da nemaju razlog za zabrinutost. Lično ne očekujem da Srbija bilo koga od njih privodi i deportuje. Ukoliko za nekim postoji poternica zbog kriminalnog krivičnog dela, to je druga stvar i u tom slučaju postoji postupak izručenja“, objašnjava Šutanovac.

I Dragan Šormaz, član SNS i osnivač Evroatlantskog saveta Srbije, za Danas navodi da ako ćemo da poštujemo ljudska prava i lične slobode, ti ljudi imaju pravo da traže ovde i zaštitu i azil, te da se o njima odlučuje kroz institucije. On smatra da nikoga ne treba isporučiti i navodi lični primer učešća u ratu 1999. kada se kao sudijsko dete i predstavnik tada opozicone DSS u Smederevu odazvao sam pozivu PVO. „Od nas 50 u jedinici pet je bilo iz grada i 45 sa sela. Tada se takođe bežalo, tražila veza da se ne učestvuje u ratu, naročito u urbanijim sredinama, kao što se sad dešava u Petrogradu i Moskvi. Normalno je da ljudi ne žele da učestvuju u ludilu jednog čoveka. Mislim da mi zbog toga ne bi trebalo da ispunimo bilo koji zahtev Rusije“, navodi on. Na pitanje kako misli da će se Srbija postaviti, odgovara da treba da prati stavove EU.

A Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, za Danas kaže da je sada sve u domenu hipotetike budući da se malo toga zna. „Ne znamo koliki je realan broj ljudi koji su došli i da li su oni na spisku onih koji će biti mobilisani s obzirom na to da je sad to u domenu rezervista. Sve zavisi od Beograda i od toga da li će Beograd želeti da štrči i privuče nepotrebnu pažnju na bilo koji način. Videli smo da je i sporazum o konsultacijama koji je tehnička stvar, izazvao pažnju, a kamoli nešto ovog tipa“, upozorava Vuksanović. On dodaje da Rusije ne može ništa bez kooperacije srpske vlade. Upitan da li ruska vlada može od Srbije da traži isporučivanje tih ljudi, odgovara da politički može, ali ne zna koji bi bio pravni osnov za to, budući da nije pravnik. Upitan da proceni kako će se Srbija postaviti ako dođe do ovakvog zahteva, kaže da će biti u nezgodnoj poziciji.

Antrfile:

Autor: L. VALTNER
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti