O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
EVROPSKA UNIJA POZVALA NA SMIRIVANJE STRASTI
6. Avgust 2018. godine
Danas
Tenzije u Srbiji posle isteka roka za formiranje ZSO i za vreme obeležavanja Oluje

n Hrvatska i Srbija i dalje bez pomirenja oko „Oluje“ n Prištinska štampa spekulisala da će Srbi pokušati da proglase autonomiju n Opozicija proziva državni vrh zbog stvaranja atmosfere straha i beznađa i zbog manipulacija nacionalnim osećanjima

Beograd - Rešavanje kosovskog pitanja i zapaljiva retorika o mogućim tenzijama na severu KiM bili su tema i tokom obeležavanja Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe iz Hrvatske tokom akcije „Oluja“. Spekulacije o tome da bi se sada mogla desiti kosovska „Oluja“ te da će Srbi sa severa Kosova i Metohije u tom slučaju biti proterani, počele su istekom roka za formiranje Zajednice srpskih opština. Naime, Evropska unija zacrtala je 4. avgust kao poslednji datum da institucije u Prištini izvrše obavezu iz Briselskog sporazuma i omoguće stvaranje ove zajednice. Kako do toga nije došlo, pojedine političke opcije i mediji počeli su da prognoziraju scenario sa incidentima i sukobima. Prištinska štampa je spekulisala da će Srbi, po isteku roka za formiranje ZSO, pokušati da proglase autonomiju, a kosovski premijer Ramuš Haradinaj je upozorio Srbe da to ne rade. Kao glavna okosnica najavljenog sukoba ovog puta je proglašena hidroelektrana Gazivode kod Zubinog potoka, koja je još uvek pod upravom srpskih institucija. Spekulisalo se međutim, da su Gazivode meta prištinskih vlasti, da će misija KFOR-a pokušati da uspostavi kontrolu nad ovom hidrocentralom, ali ništa od ovoga se nije desilo. U međuvremenu se i predsednik Aleksandar Vučić obratio narodu, poručivši Srbima sa KiM da nemaju razloga za brigu, te da će se srpske vlasti boriti da ih zaštite. Predsednik je kasnije sazvao sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost, na kojoj su učestvovali šef BIA Bratislav Gašić, ministar policije Nebojša Stefanović, premijerka Ana Brnabić i drugi članovi Saveta. Vučić se povodom navodnih tenzija na severu Kosova sastao i sa patrijarhom Irinejom.

Beograd - Rešavanje kosovskog pitanja i zapaljiva retorika o mogućim tenzijama na severu KiM bili su tema i tokom obeležavanja Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe iz Hrvatske tokom akcije „Oluja“.

Spekulacije o tome da bi se sada mogla desiti kosovska „Oluja“ te da će Srbi sa severa Kosova i Metohije u tom slučaju biti proterani, počele su istekom roka za formiranje Zajednice srpskih opština. Naime, Evropska Unija zacrtala je 4. avgust kao poslednji datum da institucije u Prištini izvrše obavezu iz Briselskog sporazuma i omoguće stvaranje ove zajednice. Kako do toga nije došlo, pojedine političke opcije i mediji počeli su da prognoziraju scenario sa incidentima i sukobima. Prištinska štampa je spekulisala da će Srbi, po isteku roka za formiranje ZSO, pokušati da proglase autonomiju, a kosovski premijer Ramuš Haradinaj je upozorio Srbe da to ne rade. Kao glavna okosnica najavljenog sukoba ovog puta je proglašena hidroelektrana Gazivode kod Zubinog potoka, koja je još uvek pod upravom srpskih institucija. Spekulisalo se međutim, da su Gazivode meta prištinskih vlasti, da će misija KFOR-a pokušati da uspostavi kontrolu nad ovom hidrocentralom, ali ništa od ovoga se nije desilo. U međuvremenu se i predsednik Aleksandar Vučić obratio narodu, poručivši Srbima sa KiM da nemaju razloga za brigu, te da će se srpske vlasti boriti da ih zaštite. Predsednik je kasnije sazvao sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost, na kojoj su učestvovali šef BIA Bratislav Gašić, ministar policije Nebojša Stefanović, premijerka Ana Brnabić i drugi članovi Saveta. Vučić se povodom navodnih tenzija na severu Kosova sastao i sa patrijarhom Irinejom. Evropska unija je kasnije pozvala na smirivanje tenzija i nastavak dijaloga Beograda i Prištine.

Opozicija je sa druge strane, tokom ove krize, pozivala na smirivanje retorike i odgovornost predsednika Vučića za nastalu situaciju. Pokret slobodnih građana oglasio se ocenjujući postupke predsednika države kao „nesposobnost vlasti“. „Pokušaj Aleksandra Vučića da sa pozicije šefa Saveta za nacionalnu bezbednost za situaciju u zemlji, a posebno položaj Srbije u pregovorima sa Prištinom okrivi lidera Pokreta slobodnih građana Sašu Jankovića, priznanje je nesposobnosti vlasti, bestidno i opasno koliko i ona sama“ saopšteno je iz PSG. Oni su naglasili i da Srbiji treba odgovorna, evropska, demokratska politika a ne propagandna fantazija koju ova vlast plasira. „Ratna politika devedesetih, neozbiljna, nemušta i neiskrena politika danas, te krajnja nesposobnost Aleksandra Vučića za vođenje države jedini su uzrok ozbiljnih problema koje Srbija ima iznutra i spolja. Posle svega, Vučić i njegova politička klika nemaju ni toliko morala da preuzmu odgovornost za svoje postupke već za sunovrat krive nekog ko nikada nije bio na vlasti“ navedeno je iz ovog pokreta.

Narodna stranka pozvala je predsednika Vučića da „se upristoji i konačno prestane da se odnosi neodgovorno, nezrelo i štetno u obavljanju poslova predsednika Srbije“ i da prestane da uznemirava građane Srbije, izjavio je prvi potpredsednik Narodne stranke Miroslav Aleksić. Aleksić je naveo da je Vučićevo dramatično sazivanje vikend jutarnjih sednica Saveta za nacionalnu bezbednost, patetična pisma Srbima na Kosovu i Metohiji i junačenje u njegovim privatnim tabloidima i još privatnijim opskurnim televizijskim kanalima deo njegovog dogovorenog igrokaza, po kojem se inscenirani incidenti i sukobi završavaju „slavodobitnim potpisivanjem sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma“. „Sve uz objašnjenje da je mir bolji nego rat i da je izvojevana pobeda. Veliki su izgledi da u takvom šenlučenju neodgovornih partnera ovog puta mogu da stradaju građani Srbije, a ne samo da, kao prošlog puta, Marko Đurić doživi poniženje. Sve to da bi Vučić stavio potpis na ono što je obećao, pa se uplašio“, rekao je Aleksić. A. P. i agencije

Antrfile:

Drecun: Prihvatiti ruku SAD

Da je u rešavanju ovog pitanja ključna podrška Sjedinjenih američkih država, nešto kasnije je istakao Milovan Drecun, predsednik skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju, koji je istakao da treba „prihvatiti ruku SAD“ jer „one imaju presudan uticaj na događaje na ovim prostoru“. On je pozvao snage KFOR-a da objasne razloge njihovog pojačanog prisustva na hidroelektrani Gazivode tokom ove krize. „Kfor treba da objasni da li se radi o tome da su oni sprečili Albance u tome da zauzmu branu ili se Kfor priprema da sprovede neku sličnu akciju. To moramo da znamo jer ulazimo u kritičnu fazu rešavanja kosovskog problema“, istakao je on. Drecun je naglasio da su aktuelne tenzije na Kosovu osmišljene kako bi se oslabila pozicija Srbije. „Sprovedena je i jedna zastrašujuća kampanja da Beograd priprema da inscenira nasilje nad Srbima. Postoje pojedinci i na severu Kosova koji sa opozicijom u Srbiji plasiraju laži. Ta laž nije prošla, Srbija je reagovala vrlo smireno“, ukazao je Drecun. FoNet

Autor: A.P. - PRENETO
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti