O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
BEOGRAD MORA DA DOKAŽE DA JE SOLIDAN PARTNER
30. Septembar 2022. godine
Danas
Predsednica skupštinskog odbora za evropske integracije Elvira Kovač demantuje da će biti prekinuti pregovori Srbije i EU

Beograd // Nema prekida pregovora Srbije sa Evropskom unijom. Imamo nezvaničnu informaciju da već postoji kompromisni amandman o kome su se složile najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu i očekujemo da će biti izglasan, kaže za Danas Elvira Kovač, predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije.

Na pitanje šta tačno sadrži kompromisni amandman, Kovač kaže da ne zna tačno, ali da je rečeno da je tekst tog amandmana blaži u odnosu na ono što piše u aktuelnom Nacrtu izveštaja i u njemu se ne pominje prekid pregovora sa Srbijom, ukoliko ne uvede sankcije Rusiji.

„Evroposlanik Tonino Picula je dobio zadatak da uradi izveštaj u formi preporuka za ceo proces proširenja, uključujući i Srbiju. Politička grupa Socijaldemokrata podnela je sporni amandman po pitanju proširenja Srbije, ali to nije usvojeno. Već će se o svim amandmanima odlučivati na Spoljnopolitičkom odboru koji je zakazan za 13. oktobar, a glasanje o konačnoj verziji biće u novembru na Plenarnoj sednici“, kaže za Danas Elvira Kovač.

Do tada će evroposlanici moći da podnose amandmane, a najvažnije je to da sve političke grupe o amandmanima odlučuju konsenzusom. Žao nam je što se neproverene informacije plasiraju u medije i tako ruše ugled Srbije i stvaraju dodatnu atmosferu pritiska.

Ipak, kako tvrde sagovornici Danasa, nikakav napredak ka EU neće biti moguć bez uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, ali i bez značajnog napretka u reformama.

„S obzirom da poslednjih deset godina idemo u rikverc na evropskom putu, moglo bi se reći da smo bliže početku nego kraju tog puta. Nažalost, danas je glavna tema da li će nas potpuno skloniti sa tog puta. Ključni razlog u tome je što je režim bio samo verbalno posvećen evropskim integracijama, a u praksi se ponašao sasvim drugačije - antievropski, i na unutrašnjem i spoljnom planu. Deo krivice snosi i sama EU koja je antievropsko ponašanje na unutrašnjem planu tolerisala, a opominjala režim isključivo za antievropsko ponašanje na spoljnom planu. A to je međusobno, i te kako povezano“, kaže za Danas Zoran Lutovac, šef poslaničke grupe DS.

Prema njegovim rečima, pristup evrointegracijama mora biti sasvim drugačiji. Unija mora da vodi računa o građanima Srbije, a ne o režimu. To znači da podržava izgradnju slobodne i uređene države, a ne stabilokratiju - stabilnost po cenu da nema demokratije.

„Trebalo bi podržati da se zemlje kandidati korak po korak uvezuju u strukture EU i pre formalnog članstva, a ne da se izoluju. EU bi sa zemljama kandidatima trebalo još bliže da sarađuje u važnim oblastima poput zaštite životne sredine, bezbednosti, energetike, poljoprivrede ili infrastrukture“, navodi Lutovac.

Građani Srbije radije bi iz EU čuli kako osigurati snabdevenost regiona energijom i kako da postepeno pristupimo evropskom zajedničkom tržištu, nego pretnje o izolaciji zbog režima kojeg su sami negovali i podržavali.

Naim Leo Beširi iz Instituta za evropske poslove, pak, želi da veruje kako je građanima evropska budućnost i dalje imperativ boljeg života i da će uskoro na ulicama braniti evropski put. Međutim, on podseća na obećanje prethodnog predsednika Tomislava Nikolića da će Srbija biti rupa u skupocenom persijskom tepihu koji predstavlja EU.

„Zatvaranjem perspektive članstva u EU, Srbija će ostati ovo što je danas, siromašna, korupcijom izjedena, politički nestabilna i na ivici sukoba i bede. Ono što je Nikolić obećao, sproveo je u ovih deset godina Aleksandar Vučić. Rupu punu podela, razmirica, siromaštva i javašluka. Ta rupa neće moći da bude zakrpljena ni nekakvim čudonosnim brzim ulaskom u EU, kada bi se vlastodržac osmelio da donese ključne političke odluke, raskid s Rusijom, ugovor s Prištinom, reforma Dejtonskog sporazum“, kaže Beširi.

Ocenjuje, međutim, da Vučiću nije stalo do bezbednosti, prosperiteta i blagostanja građana.

„On je žedan vlasti, bogatstva i upravljanja. Uživa da odlučuje o sudbinama ljudi, bez velike odgovornosti i vizije. Tako, osnovana ili ne, Politička zajednica EU može biti mehanizam da se kontroliše autokrata da ne poludi, ali ne može biti zamena za članstvo“, navodi sagovornik Danasa.

Na pitanje da li ključ evropske budućnosti Srbije na sporednom koloseku odgovor je kako je Srbija jedina zemlja čija se spoljna politika razlikuje u odnosu na sve druge jer nije uvela sankcije Rusiji a pozvana je u Prag na razgovor o Evropskoj političkoj zajednici.

Sagovornici Danasa napominju da je ovaj poziv za Srbiju još jedna šansa da koriguje svoju odluku, ali pribojavaju se da neće biti iskorišćena.

„Ideja Evropske političke zajednice je još uvek nova i niko do kraja nije siguran kakvu će ulogu imati s obzirom da su pored država Evropske unije i Zapadnog Balkana pozvani i Turska, Ukrajina i Izrael. Da li će to biti čekaonica za buduće članice EU, poput Srbije, ili će to biti stalni mehanizam za nečlanice da bolje definišu svoj odnos prema EU, ili nešto potpuno treće verovatno će se znati tek kad se objave zaključci događaja“, ističe Natan Albahari, poslanik Pokreta slobodnih građana Srbije.

On napominje da je u slučaju Srbije od izuzetne važnosti da ovaj forum iskoristimo za pozitivno redefinisanje naše odluke, da se pridružimo EU i pokažemo da smo buduća članica.

„Međutim, Srbiji je sve teže i teže da odbrani svoje pozicije, jer godinama nastavlja nazadovanje u osnovnim demokratskim principima, vladavini prava i medijskim slobodama, a sada postaje ključno i uvođenje sankcija prema Rusiji. U svetlu kritika koje stižu ne samo iz Evropskog parlamenta, već i iz mnogih evropskih prestonica čija uloga je mnogo veća kod donošenja odluka, naročito posle katastrofalnog postupanja sa Evroprajdom, vlada Aleksandra Vučića biće pod intenzivnim pritiskom i nadzorom, da dokaže da je solidan partner“, ističe Albahari.

Napominje da PSG zahteva da predsednik Vučić donosi odluke u skladu sa ključnim strateškim ciljevima Srbije - ubrzanjem članstva Srbije i obezbeđivanjem boljeg položaja srpske zajednice na Kosovu.

„I jedno i drugo se može postići samo pozitivnim odnosima sa Zapadom i usklađivanjem sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Svaka druga odluka značiće da Srbija ne želi da postane članica EU“, objašnjava Albahari.

Biljana Đorđević, poslanica Ne davimo Beograd, kaže da je glavno pitanje za predsednika države, koji donosi sve odluke o našim životima, šta se gubi ukoliko Srbija ne bude deo EU. Pitanje je i šta će tačno biti značaj i težina Evropske političke zajednice - za proces evropskih integracija, za pristup fondovima, za opstanak zemlje u vremenima ozbiljne krize koja dolazi.

Antrfile:

Bilčik i Nemec danas u Beogradu

Premijerka Srbije Ana Brnabić sastaće se danas u Beogradu sa izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimirom Bilčikom i s članom Delegacije Odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje EU-Srbija Matjažom Nemecom.

Bez obzira na intenzivne kontakte sa zvaničnicima EU, Srbija gotovo izvesno neće otvoriti novi klaster na narednoj međuvladinoj sednici. I prema Nacrtu izveštaja EP jasno je da su sankcije Rusiji uslov za dalje napredovanje Srbije u evropskim integracijama.



Autor: MIRJANA MILENKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti