O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
Tri milijarde od Arapa stižu tek posle maja
14. Januar 2014. godine
Kredit od 3.000.000.000 evra koji Srbija očekuje od Ujedinjenih Arapskih Emirata u najboljem slučaju možemo dobiti u junu.
Zajam od UAE Ministarstvo finansija stavilo je u budžet za 2014. To znači da u Vladi na ovaj novac računaju, ali za pet meseci, koliko je prošlo od najave kredita, nije se moglo čuti i kad ga treba očekivati.

Izvor “Blica” tvrdi da ćemo novac iz Emirata dobiti, ali da će to najverovatnije biti posle izbora koji se najavljuju za proleće.

- Ako izbori budu u martu, zajam nikako ne treba očekivati pre kraja maja. Reč je o zaduženju o kome mora raspravljati Skupština. Raspisivanje izbora, međutim, značilo bi raspuštanje Skupštine, a za formiranje nove potrebno je najmanje mesec dana posle izbora - kaže naš sagovornik.

Izvor “Blica” dodaje i da bi novac iz Emirata najverovatnije dobijali u tranšama, ne odjednom, a da ovaj plan isplate ostaje i u slučaju da izbora ne bude.
Mlađan Dinkić, bivši ministar finansija i zamenik predsednika Komiteta za saradnju sa UAE, kaže da “ne veruje da će iz Emirata doći svih tri milijarde u kratkom roku”.

- U dužem možda da. Rekao sam ministru finansija Lazaru Krstiću da je stavljanje tog kredita u budžet za 2014. neozbiljno. Razlog je to što se o ovom zajmu sa Emiratima razgovaralo, ali ne i dogovorilo - rekao je Dinkić.

Zajam je prvi najavio potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić u septembru prošle godine. Tada se moglo čuti da bi zajam od UAE dobili po kamati od oko jedan odsto i da bi to bila najpovoljnija mogućnost kojom bi otplatili najteže dugove. Dva meseca posle, ministar finansija Lazar Krstić je izjavio da je u pogledu ovog kredita optimističan.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da je jedina zamena za taj kredit finansijsko tržište.

- Ako ne dobijemo zajam od UAE, između 70 i 80 odsto sredstva bi morali da obezbedimo izdavanjem evroobveznica i trezorskih zapisa. Na ove izvore već plaćamo kamate koje su među najvišima u centralnoj i istočnoj Evropi. Godišnja kamata na evroobveznice je oko šest odsto, a na trezorske zapise u dinarima i više. Drugi izvor su bileteralni aranžmani sa zemljama poput Rusije i zajmovi od međunarodnih finansijskih institucija - objašnjava Arsić i dodaje da od Svetske banke možemo da očekujemo kredit od 250 miliona evra. Taj novac bi išao za restrukturiranje javnih preduzeća i dokapitalizaciju Agencije za osiguranje depozita. Ni ovaj zajam nije izvestan. Svetska banka ga je uslovila aranžmanom sa MMF-om čiji je dolazak najavljen za februar.

Izvor: Blic
Foto: Blic
S. Lakić
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti