O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
Putin obećao, a šta mi da radimo?
17. Oktobar 2014. godine
Posetu predsednika Rusije Vladimira Putina ekonomisti ocenjuju kao uspešnu. Za veći plasman proizvoda ali i izvoz automobila na rusko tržište potrebna ulaganja.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocenio je da je poseta predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina u svakom smislu uspešna jer je, kako je rekao, potpisano više sporazuma, a otvorene su i nove mogućnosti saradnje dveju država.

"Ekonomski najvažniji je onaj deo koji se odnosi na prodaju naših poljoprivrednih proizvoda, jer Srbija tu ima izvanredne mogućnosti", rekao je Savić u izjavi za Tanjug.

Dodao je da je to prostor koji se otvara i koji će ostati i kad se skinu sankcije EU Rusiji, koje su u ovom tenutku prepreka da ta zemlja uvozi slične proizvode iz Unije.

"Bilo je govora i oko hemijskog kompleksa. Tu nije urađeno nešto konkretno, ali imam utisak da će se raditi i oko toga, što je druga najvažnija stvar pored poljoprivrede", rekao je Savić precizirajući da je tu reč o preduzećima iz tog sektora MSK kod Kikinde, Azotari i Petrhemiji.

Pomenuto je, dodao je, i pitanje saradnje u okviru železnica.

"To nije novo, jer mi poodavno za železnicu imamo ruski kredit od 800 miliona dolara, ali se on slabo koristio. Ovo će biti vetar u leđa da se to pokrene", smatra Savić.

Izvestan prostor se otvara, kaže profesor, i za izvoz automobila iz Kragujevca. Prema njegovim rečima, iako se nije razgovaralo o velikoj količini autmobila, to je značajno jer se oni ne nalaze na listi bescarinskog izvoza.

Ono što za Srbiju danas nije bila dobra vest, kaže Savić, jeste to što je Putin nedvosmisleno rekao da za Južni tok da mora da postoji obostrana volja.

"Moramo se očigledno strpeti malo oko Južnog toka, što nije dobro za Srbiju. Ali izgradnja tog gasovoda je ipak rezultat političke volje i odnosa EU i Rusije", rekao je Savić istakavši da je poseta predsednika Ruske Federacije "veliki dan za Srbiju".

Reč je o poseti predsednik jedne velike države, koja nam, kako kaže, pruža razumevanje i podrške, i moralnu i u razvojnom smislu.

"Rusija ima razumevanje za Srbiju i u ovom teeškom trenutku kada nas svi pritiskaju da se svrstamo na neku stranu. To Rusija od nas ne očekuje i zato je važno imati takvog prijatelja", zaključio je on.
Veći izvoz Fijata zahtevao bi nova ulaganja u FAS

Bescarinski izvoz Fijatovih automobila u Rusiju bio bi od koristi za Srbiju, ali bi to zahtevalo nova ulaganja u proširenje kapaciteta kragujevačke fabrike Fijat automobili Srbija (FAS), izjavio je ekonomista Mahmud Bušatlija.

On je za agenciju Beta kazao da je kapacitet FAS 100.000 do 120.000 automobila godišnje, a od Rusije bi se mogao očekivati bescarinski uvoz oko 20.000 automobila.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zamolio je predsednika Vladimira Putina da Rusija prihvati bescarinski uzvoz "fijata 500 L" koji se proizvodi u kragujevačkoj fabrici. Odgovor Putina bio je da je moguće dogovoriti se o tome.

Bušatlija je podsetio da je prošle godine, za vreme mandata premijera Ivice Dačića, Rusija obećala Srbiji bescarinski uvoz 10.000 automobila iz Kragujevca, ali je uslov bio da Srbija uveze isto toliko "lada", te dogovor nije realizovan. Bušatlija je ocenio da se Srbija ne može osloniti samo na izvoz u Evropsku uniju, i da treba iskoristiti šansu za izvoz na nova tržišta.

On je dodao da Srbija beleži rast izvoza jedino u Rusiju, dok je sve ostalo u padu.

"Zbog sankcija koje je EU uvela Rusiji, i jedni i drugi trpe veliku štetu, i tu šansu treba iskoristiti dok se Rusija i EU ne izmire, a izmiriće se jer su interesi veliki", kazao je on.

Ukoliko Srbija iskoristi šansu i unapredi kvalitet robe za izvoz, prilagodi se evropskim standardima, lakše će zadržati tržišta na kojima se sada "probija", dodao je Bušatlija.
Povećanje agrara moguće uz ulaganja

Srbija bi mogla da poveća izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Rusiju samo ukoliko poveća ulaganje u agrar i revitalizuje zadružni sektor, izjavio je agroekonomista i savetnik Ekonomskog instituta u Beogradu Miladin Ševarlić.

"Takve promene u domaćoj poljoprivredi bi u nekoliko narednih godina mogle da omoguće povećanje srpskog izvoza na rusko tržište dva puta i to bez narušavanja sadašnjih trgovinskih odnosa sa drugim zemljama", kazao je Ševarlić agenciji Beta.

Ševarlić je to rekao povodom izjave predsednika Rusije Vladimira Putin da Srbija može iskoristti povoljan trnutak za povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Ševarlić je dodao da Srbija još nije u potpunosti iskoristila mogućnost za izvoz agrarnih proizvoda koji joj pruža sporazum o bescarinskom pristupu tržištu Rusije i Carinske unije.

Po njegovim rečima, 20 godina tranzicije i loša privatizacija poljoprivrede Srbije urušili su veliki deo domaćeg agrara i smanjili potencijal za izvoz, posebno na zahtevno rusko tržište.

Ševarlić je kazao da je najveći problem domaće poljoprivrede stanje stočarstva koje je, zbog višegodišnje neodgovorne agrarne politike, dospelo na najniže grane u svojoj istoriji.

"Nadam se da će mere agrarne politike i nesmanjivanje poljoprivrednog budžeta u narednim godinama omogućiti oporavak stočarstva i ukupne poljoprivrede", rekao je Ševarlić.

Ukazao je da bi istovremeno trebalo raditi na oporavku zadrugarstva kako bi mogli da se proizvodi malih proizvođača plasiraju na inostrana tržišta, te i u Rusiju.
Objasnio je da bi zadružni proizvodi mnogo malih proizvođača mogli da se ujednače po kvalitetu i asortimanu i da se izvoze u Rusiju pod zajedničkom robnom markom.

Ševarlić smatra da bi moglo da se poveća ulaganje i ruskih investitora u poljoprivredu Srbije, posle 15 godina dominacije ulagača iz zapadnih zemalja. On je kazao da je do sada Srbija na rusko tržište najviše izvozila sirovo i prerađeno voće i povrće.

Ukupna robna razmena poljoprivreednih proizvoda između Srbije i Rusije 2013. godine bila je 271 miliona dolara, što je 25 odsto više nego godinu dana ranije.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas, prilikom posete Beogradu, da se značajno povećao izvoz poljoprivrednih prozivoda iz Srbije na rusko tržište, za 130 do 150 miliona dolara i da se može dodatno povećati ako se realizuju potpisani sporazumi.

Putin je kazao da je u vreme sankcija koje su uvedene Rusiji zbog sukoba u Ukrajini, za Srbiju i neke druge zemlje pozitivan trenutak da zauzmu mesto na ruskom tržištu.

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da od Rusije očekuju i dodatne pogodnosti za izvoz mlečnih prozivoda iz Srbije.

Izvor: B92
Foto: tanjug
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti