O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
ZAKLETI LEVIČAR I NOSTALGIČAR
16. Jun 2019. godine
Večernje novosti
GOST TREĆEG "BEOGRADSKOG KONTRAPUNKTA" RUSKI PISAC GERMAN SADULAJEV, ROĐEN I ODRASTAO U ČEČENIJI

LJUBITELJI dobrih pripovedača, na trećem "Beogradskom kontrapunktu", koji će se u utorak održati u Jugoslovenskoj kinoteci, imaće priliku da upoznaju jednog od najplodnih pisaca srednje generacije u Rusiji - Germana Sadulejeva (46). On će, uz Habiba Ahmadzadea iz Irana, našeg Muharema Bazdulja, Slobodana Despota iz Švajcarske i DŽanga Đićinga iz Kine, učestvovati na okruglom stolu sa temom "Umetnost u vremenima krize i ratova: pogled iz današnjice".

U Šaliju u Čečeniji Sadulajev je rođen, a živi i radi u Sankt Peterburgu.

Na srpski je prevedena zbirka njegovih priča "Bič Božji", koja je u Rusiji objavljena 2010. godine. Ne samo da je odličan pisac, nego je i interesantna ličnost, nostalgičar za SSSRom i "zakleti levičar".

Iz Čečenije je došao u Sankt Peterburg da bi studirao novinarstvo, ali se predomislio, pa je završio pravni fakultet.

Prvu priču, pod nazivom "Jedna lasta ne čini proleće", objavio je 2001.

ŠIROJ javnosti u Rusiji je postao poznat po autobiografskoj knjizi "Ja Čečen", posvećenoj ratovima koji su se vodili u zemlji njegovog rođenja. Dok ga je većina kolega i čitalaca hvalila, na njega je javno nasrnuo predsednik Čečenije Ramzan Kadirov.

Posle razgovora u "Komsomolskoj pravdi", Kadirov ga je napao tvrdeći da nije Čečen, da nije musliman, a ni čovek. Kadirovu je zasmetalo to što o Čečenima piše čovek koji nosi rusko ime. Naime, Sadulajevu je otac Čečen, a majka Ruskinja. Osim toga, German je pisao ne samo o pozitivnim, nego i o negativnim karakteristikama Čečena.

Međutim, te grube političke ocene nisu ga obeshrabrile, pa je nastavio uspešno da piše i objavljuje zapažene knjige.

NJegov biografski roman "Tableta", objavljen 2008, govori o onome što su političari prećutkivali.

Pisac žali što Čečenija više nije višenacionalna republika, jer se posle ratova tu retko ko vratio.

Nekada je u Groznom živelo mnogo Rusa, Jevreja, Azerbejdžanaca i Jermena.

Tu su bili fakulteti i instituti, praktično, Grozni je bio intelektualni centar Kavkaza. Čečenija je sada postala jednonacionalna republika.

U intervjuu "Komsomolskoj pravdi", German Sadulajev je rekao da je jednonacionalnost u Čečeniji pokazatelj fobije, da su Rusi koji trenutno tamo žive - na službenom putu, kao i da neko hoće da Grozni pretvori u veliko selo.

SVOJU nostalgiju za SSSR-om, pisac objašnjava time što je to bila zemlja u kojoj je vladao kult znanja i knjige. I u Čečeniji su se mnogi trudili da dobro uče i da budu dobri stručnjaci.

Izučavala se literatura.

Nažalost, sada u Čečeniji toga više nema.

Sadulajev priča da su na njega od ruskih pisaca najviše uticali Ivan Bunjin, Nikolaj Gumiljov, Andrej Platonov, Venedikt Jerofejev, a od svetskih - Južnoamerikanac Horhe Luis Borhes. Smatra i da je Mihail LJermontov bio prvi čečenski pisac i da je Kavkaz, a posebno Čečenija, imao važnu ulogu u klasičnoj ruskoj literaturi.

U jednom razgovoru sa kolegom Zaharom Prilepinom, za "Komsomolsku pravdu", German je rekao da je od detinjstva znao da će biti pisac. Želja mu se ispunila, na radost čitalaca.

Antrfile:

IZ MEŠOVITOG BRAKA

KOSMOPOLITSKA orijentacija Germana Sadulajeva nije slučajna. On je iz mešovitog braka. Majka Vera, Ruskinja, bila je učiteljica, a otac Umarali, Čečen, koji je još živ, radio je kao agronom. Svojoj ćerci German je dao ime po majci.

VERUJE U SOCIJALIZAM

GERMAN je i politički aktivan u redovima komunista u Sankt Peterburgu. Govorio je na mitinzima zalažući se za poštene izbore, a više puta je kazao da socijalistički projekat nije mrtav, te da će se ranije ili kasnije svet vratiti socijalističkim idejama pravednosti. Sadulajev kaže da bi želeo da u Rusiji vlada ideologija socijalne pravde i odgovornog društva.
Autor: BRANKO VLAHOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti