O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
PRVI PUT POGROM KRAJIŠNIKA OBELEŽAVAMO U CENTRU JEDNOG GRADA
5. Avgust 2022. godine
Dnevnik
GradonaČelnik Novog Sada povodom 27. godiŠnjice „Oluje”

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević poručio je uoči godišnjice od progona Srba u Hvatskoj akciji “Oluja” da ako ne znate svoju prošlost i ne razumete svoju istoriju, ne možete dobro da razumete ni sadašnjost, a ni da predvidite budućnost. Naglasio je da se 27. godišnjica “Oluje”organizuje u samom centru Novog Sada iz prostog razloga što je ovaj grad, srazmerno broju stanovnika, primio najveći broj izbeglica devedesetih godina. “Po prvi put se pogrom Srba krajišnika, koji su spasavajući živote dolazili u maticu, u Srbiju, u onome što Hrvati nazivaju redarstvenom akcijom Oluja, obeležava u samom centru jednog grada. Obično smo do sada te manifestacije imali u prigradskim naseljima kao što su Veternik, Futog, Busije i po Sremu u manastirima”, naveo je Vučević. Istakao je da je po nekim procenama 100.000 Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine došlo u srpsku Atinu, sada prestonicu kulture, i iz tog razloga je doneta odluka iz državnog vrha da se stradanje Srba u akciji “ Oluja ” obeleži i manifestuje u samom centru grada. Govornici na ovoj manifestaciji su, kako je naveo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, član predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, patrijarh srpski Porfirije, kao devojka koja je 1995. godine proterana sa svojom porodicom. Podsetio je da je Vučić od decembra 2008. godine posećivao Srbe u Hrvatskoj, kada se formirala Srpska napredna stranka i kada je bio opozicija.

- Vučić je i tada posvetio pažnju Srbima u Hrvatskoj, i tada je rekao da će Srbija voditi računa da Srbi prežive i opstanu u svojim kućama. To je vrlo jasna politika koja se nastavlja u opozicionom i pozicionom delovanju. Srbija mora da vodi računa o Srbima gde god da žive, ne ugrožavajući nikoga i ničiji teritorijalni integritet i suverinitet – podvukao je Vučević. Ističe da smo decenijski učeni da ne postoje Srbi u Dalmaciji, Lici, Slavoniji, Hercegovini, da nemamo veze sa time, da u Bosni žive Bosanci, da su veliki Srbi došli sa prostora Bosne i Hercegovine, a danas Republike Srpske.

- I to je sve činjeno pod nekim plaštom bratstva i jedinstva, a ako vi sad nešto to otvorite, kvarite otprilike godišnje odmore i druženje, ili kakvu već saradnju. Nije lako sve to vratiti, zato je i snažan otpor, pre svega u jednom delu civilnog sektora, koji ima antagonizam prema svim nacionalnim temama. To možete vrlo lako da vidite, jer nikada ne žele da učestvuju u obležavanju bitnih datuma i večito imaju neko osporavanje ili znak pitanja kada je reč o tim činjenicama i okolnostima - konstatovao je gradonačelnik Novog Sada, dodajući da je to narativ koji postaje dominantan - “nemojte Oluju, to je dosadno”. - Imali smo i izjavu nekih predstavnika opozicije koji su predhodnih dana napadali i lomili grad. Oni navode da je provokacija što se obeležava “Oluja” u Novom Sadu. Smeta im i srpska zastava, i Srbija, sve im smeta i da kažemo da su tamo živeli Srbi. Nije to prvi put, smetali su im i srpski murali, oni crtaju petokrake. Oni su zgubidani, kad mogu ceo dan da žive i ništa ne rade nemaju obaveze, zato stignu na sve proteste. Na svakom protestu uvek isti ljudi, i u sve teme se razumeju i u mostove i u litijum, kako to sve znate a si-vi vam to ne prikazuje – zapitao je Vučević. Primećuje da, kako se približavamo datumu koji je za nas datum stradanja i pogroma, a u Hrvatskoj, na žalost, datum proslave i veselja, dolazi do tenzija.

Dodaje da su odnosi Srbije i Hrvatske ciklični, da imaju amplitude, te da ako govorimo o realnoj politici prirodno je da imamo što bolje odnose.

- Predsedniku Srbije nisu dozvolili da obiđe Jasenovac, to mesto užasa i simbol onog što smo negativno istorijski iskusili. A velika je sramota za nas Srbe da nikada nijedan srpski predsednik nije otišao da se pokloni stradalima u Jasenovcu. Sada imamo predsednika koji to želi, koji ima i snažan ličan motiv, njemu nije dozvoljeno. Ako nema toliko razumevanja sa hrvatske strane, onda ne mogu da vidim dobru perspektivu, iako želim. Ono što moraju naše komšije Hrvati da razumeju – mi poštujemo, žalimo, oplakujemo naše stradale Srbe, i ne treba da se smeju našim suzama, kao što mi treba da razumemo sva hrvatska ili bošnjačka stradanja. Mi moramo da pričamo o srpskim žrtvama. Ko će da priča, ako ne Srbi? Ne stavljamo prst u oko nikom, ali nemojte da sedam decenija ne sme da se priča o Jasenovcu. Ako mi ćutimo o žrtvama, ne znam da li očekujemo da li će neko drugi da kaže. Sramota je da nijedan srpski predsednik nije otišao u Jasenovac, i da sedam decenija nismo snimili film o Jasenovcu – upozorio je on. Ponosan je što Hrvati mogu u Srbiji da upotrebljavaju hrvatski jezik, latinicu pa se pita zašto Srbi u Vukovaru ne mogu ćirilicu. I dalje treba, izričit je, da radimo na tome da njihova prava još više rastu, to nije problem, to su naši građani. - I da imaju najbolje odnose da svojom domovinom Hrvatskom, samo isto to tražimo i za Srbe u Hrvatskoj, i dozvolite nam da predsednik Srbije ode u Jasenovac, da zapali sveću, da se pomoli i položi cvet - poručio je Vučević.

Kaže da “nikad neće razumeti Srbe koji su sada u Dalmaciji, Istri, na ostrvima, na odmoru”, dodajući da nikog ne osuđuje, “nek letuju gde god hoće, baš me briga”.

- Ali mora da je gadno i prilično neprijatno da ste danas Srbin u Dalmaciji ili negde na odmoru na Jadranskom moru u Hrvatskoj, jer će oni danas da slave i pričaju da su pobedili proteravši Srbe. Jedino da gnjurate celi dan, da uzmete veliku bocu kiseonika, da idete pod more i da se pravite da se to ne dešava i da su oko vas baš pristojni – zaključio je Vučević.

Antrfile:

Bilo je strančarenja, ali ne sada

Gradonačelnik odbacuje ocene da se iza obeležavnja progona krije strančarenje.

- Kakvo strančarenje, stradanje i proterivanje 250.000 Srba, najveći progon posle Drugog Svetskog rata… Ne razumem kakvog strančerenja može tu da ima. Gde možemo da pričamo o strančarenju? Možemo da pričamo da je strančaranje, ako neko posle 2000 - te godine nije smeo da obeležava, a ni 1995. nije hteo, ćutali smo kao i o NATO agresiji, koju smo zvali intervencija, bombardovanje, akcija, samo što nismo rekli „Milosrdni Anđeo”. I to traje decenijama - zaključuje Vučević.

Autor: S. STANKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti