O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
ZAPAD KUVA „DEJTON 2“ ZA KOSOVO
18. Maj 2023. godine
Blic
Brisel i Vašington razmatraju novi plan pregovora Beograda i Prištine

Jer, već sada je jasno da primena dogovora u Ohridu od pre dva meseca neće ići olako, kao i da napredak u pregovorima koči Priština odbijanjem da formira Zajednicu srpskih opština. Sve su glasnije informacije da u opstrukciji ima pomagača i da se iza svega krije “pakleni plan” pojedinih članica EU: Izrežirati “Dejton 2” samo što bi se umesto u SAD ovog puta sve odigralo u Italiji.

Tu mogućnost na svetlost dana pre dva dana izneo je predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun, ocenivši da “ponašanje Prištine u dijalogu nije nimalo slučajno, već je planirano u saradnji sa nekim zapadnim državama”.

U suprotnom ne bi se tek tako nezvanično govorilo u diplomatskim krugovima da se priprema predlog evropskih posrednika o tome da u jednom trenutku skupe stručnjake sa naše strane i sa strane Prištine i da ih zatvore u nekoj vili, Rim se ponudio da bude domaćin toga skupa, i da oni tamo pregovaraju o ZSO - rekao je Drecun.

Spreman je, tvrdi, i rok za postizanje dogovora.

Pregovarali bi sve dok se ne dogovore, a onda bi se organizovala donatorska konferencija, recimo u julu, gde bi se prikupila neka sredstva čija bi se primena odložila do trenutka kada se postigne sporazum u skladu sa EU predlogom - kazao je Drecun.

Recept za specifične situacije Da li je ovo realna opcija? Dejtonski pregovori trajali su tri nedelje, kakve su šanse da je to rešenje za uspeh dijaloga Beograda i Prištine? - Dijalog ne ide očekivanom dinamikom i nema naznaka da su se stavovi Beograda i Prištine približili po ključnom pitanju, a to je ZSO. Stoga pretpostavljam da se na nekim mestima mogu javiti i ideje kako treba promeniti nešto da bi se postigao dogovor - za “Blic” kaže Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.

Naša sagovornica dodaje da neka prethodna iskustva poput Dejtona ili Rambujea bi u takvim spekulacijama mogla da posluže kao model koji dovodi do rezultata.

Inače je čitav proces prilično netransparentan i verujem da će takav i ostati, što ima i dobre i loše strane - ukazuje Suzana Grubješić.

Oprobana i delotvorna formula Nije prvi put da se ovakva opcija spominje, a poslednji put je osvanula u javnost kada je obelodanjena jedna od verzija Evropskog predloga za Kosovo.

Tada je objavljeno da međunarodne sile imaju “spreman način kako da ubrzaju postizanje pomirenja - tako što će udaljiti lidere i pregovaračke timove iz njihove zone komfora i okupiti sve strane na jednom mestu, kako bi se u roku od nekoliko dana postigao dogovor”.

Bivši diplomata Srećko Đukić ima poverenje u ovu ideju. Za “Blic” on kaže da su ovakva rešenja svojstvena diplomatiji u situacijama kada treba postići krupne sporazume.

Poput Dejtonskog, da se pregovarač “zaključaju” , i dok ne isporuče rezultat ne izlaze. Beograd i Priština su, zahvaljujući posrednicima iz EU i SAD, postigli krupne sporazume u Briselu i Ohridu. Sada je na redu njihova realizacija i sasvim je realno da se u traženju rešenja pribegne oprobanom, uvek delotvorno formuli, zatvoriti pregovarač i ne puštati ih do postizanja rešenja - podseća Đukić.

Ovako više, jednostavno, ne ide I on ovaj plan dovodi u vezu sa postizanjem kompromisa oko obaveze koju Priština već punih deset godina odbija da sprovede.

U ovom slučaju radi se o rešenju za ZSO gde su pozicije dve strane ne samo udaljene nego i dijametralno suprotno. Pored dve strane direktno zainteresovane, sigurno bi se kao posrednici uključili i međunarodni eksperti a rešenje bi se, uveren sam, moralo temeljiti na međunarodnom pravu i iskustvu pojedinih zemalja. To bi svakako bilo primarno, a ne stavovi Beograda i Pristine koji se međusobno isključuju - kaže Đukić.

Naš sagovornik podseća i da se očito mora krenuti drugim putem, koji podrazumeva pregovore dok se ne postigne sporazum.

Posle određenog vremena, možda i mesec, dva, tri dana, rezultat bi ugledao svetlo dana. Teško da ima drugog rešenja jer su ona oprobana. Donatorska konferencija predstavlja raniju ideju, koju treba pozdraviti i podržati, i naravno niko nije spreman da daje novac u projekt koji nije mirotvoran - ističe Đukić.

Antrfile:

Od Dejtona do Pariza

Dejtonski mirovni sporazum je parafiran 14. decembra 1995. u Parizu, čime je i zvanično okončan četvorogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Prethodno je dogovoren 21.

novembra u američkoj vojnoj bazi „Rajt Peterson“ u gradiću Dejtonu, država Ohajo, posle tronedeljnih pregovora u kojima su učestvovali predsednici BiH, Srbije i Hrvatske Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman sa amerčkim diplomatom Ričardom Holbrukom.

Novi gradonačelnici u tehničkoj, ali ne i političkoj ulozi

Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenijer očekuje da novi gradonačelnici opština na severu Kosova preuzmu tehničku, ali ne i političku ulogu, navodeći da treba izbegavati tenzije, prenosi “Telegrafi”.

Izbori održani 23. aprila bili su u skladu sa zakonima Kosova koji su propisani Ustavom. Međutim, s obzirom na nisku izlaznost, očekujemo da novoizabrani gradonačelnici opština i skupština opština preuzmu tehničku, a ne političku ulogu, uviđajući neobične uslove pod kojima su izabrani. Nastavljamo da ih ohrabrujemo da odgovore na potrebe svih svojih birača - naveo je Hovenijer.

Istakao je da je neophodno izbegavati tenzije, i da izabrani gradonačelnici “ulaze u objekte u kojima su dobrodošli”

Šta je sve dogovoreno u Ohridu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti postigli su 18. marta u Ohridu, uz posredstvo EU i podršku SAD usmeni dogovor o primeni Sporazuma o normalizaciji odnosa. Prethodno su 27. februara u Briselu prihvatili, takođe bez potpisivanja, evropski predlog za normalizaciju odnosa.

U 12 tačaka aneksa sporazuma, Kurti se obavezao na ZSO, a obe strane na formiranje odbora za monitoring i donošenje deklaracije o nestalim licima. Isplanirana je i donatorska konferencija u roku od 150 dana kako bi se, kako je navedeno, uspostavio investicioni i finansijski paket pomoći za Kosovo i Srbiju. Tačka 5 aneksa odnosi se na ZSO i Kurti se obavezao na sprovođenje.
Autor: DANIJELA LUKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti