O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
ČUVAĆEMO PRAVO DA BUDEMO SVOJI NA SVOME
14. Oktobar 2019. godine
Politika
BEOGRAD OD DANAS CENTAR MEđUNARODNE DIPLOMATIJE

Svečanim otvaranjem u „Sava centru", u prisustvu državnog vrha Srbije, juče je započelo 141. zasedanje Interparlamentarne unije 'najveće i najstarije međunarodne parlamentarne asocijacije.

Čast da do četvrtka bude domaćin predstavnicima 179 punopravnih članica IPUa iz oko 150 zemalja pripala je Beogradu. To je utoliko važnije jer beogradsko zasedanje, osim političkog i diplomatskog, ima i istorijski značaj budući da se navršava 130 godina od osnivanja IPUa.

Osim toga, očekuje se da će ovaj događaj imati i turistički i privredni potencijal za Srbiju, koja će ugostiti 2.000 parlamentaraca i predstavnika međunarodnih organizacija i civilnog sektora iz čitavog sveta, među kojima je i 80 predsednika i 60 potpredsednika parlamenata brojnih država širom planete.

Njima se juče na otvaranju obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Ponosan sam što ste svi u Beogradu i Srbiji. Ovaj skup jedan je od najznačajnijih međunarodnih događaja u našoj savremenoj istoriji. Kod nas nema prepreka za bilo koga od vas iz različitih delova sveta, jer mi smo slobodna, suverena i nezavisna zemlja, koja sama vodi svoju politiku i hoemo da gajimo prijateljstvo sa svima vama. U ovom sjvetu, koji se često bazira na političkim košmarima, vi ste onaj njegov deo koji mora da sanja drugačije snove. Krenuli smo da sanjamo mir, prosperitet, razvoj, jednakost i činimo sve da taj san ostvarimo. Svet dijaloga, kompromisa, mira je moguć", izjavio je Vučić.

On je dodao da je i srpski narod, zajedno s mnogim drugim narodima, vratio pravo na samostalno odlučivanje, „da se ne pitaju samo veliki, već da hrabro štitimo osnovna ljudska prava, pre svega na izbor budućnosti i da budemo svoji na svome".

Videoporukom, učesnike je pozdravio i generalni sekretar UN Antonio Guteres.

BEOGRAD OD DANAS CENTAR MEĆUNARODNE DIPLOMATIJE

Čuvaćemo pravo da budemo svoji na svome

Sa prve strane

Antonio Guteres je istakao da je u suočavanju sa izazovima današnjice potreban multilateralni svet, kao i univerzalno poštovanje međunarodnog prava. „Na ovaj način izgradićemo prosperitetan i održiv svet, gde niko neće biti izostavljen. Računam na vašu kontinuiranu podršku. Kao bivši poslanik znam da je doprinos predstavnika građana od suštinskog značaja za brži zajednički napredak", rekao je Guteres a prenosi Tanjug.

Podsetivši je da je Beograd pre 56 godina već bio domaćin zasedanja IPUa, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković je dodala da se na ovogodišnjoj konferenciji okupilo četiri puta više učesnika nego te 1963. godine.

„To govori koliko su parlamenti širom sveta neprekidno radili na širenju poštovanja i poverenja naše parlamentarne zajednice", istakla je Gojkovićeva, dodajući da je Beograd, zahvaljujući ovom zasedanju, centar međunarodne parlamentarne diplomatije,

Ona je ukazala i da je naša zemlja posvećena vrednostima i ciljevima IPUa punih 128 godina, otkako joj se 1891. priključila kao tadašnja Kraljevina Srbija - što je inače samo dve godine posle osnivanja te organizacije.

Na otvaranju se obratila i generalna direktorka Kancelarije UN u Že

nevi Tatjana Voloe aja, koja je rekla da IPU podržava brojne značajne agende UN, uključujući Agendu održivog razvoja do 2030. godine i Pariski sporazum o klimajskim promenama, prenosi Beta. Predsednica IPUa Gabrijela Kuevas Baron izjavila je da je Beograd, otkako je 1963. bio domaćin zasedanja NATUa, prošao kroz burna vremena i izrastao u dinamičan i kreativan grad koji prihvata uticaje i sa Istoka i sa Zapada.

„Nadamo se da će taj isti duh oblikovati i utopiti sz u naše razgovore", istakla je ona.

Glavna tema ovogodišnje konferencije, na predlog Srbr je kao domaćina, biće međunarodno ćravo to jest šta parlamenti mogu da učine kako bi se države vratile poštovanju međunarodnog prava i rezolucijama. Na kraju zasedanja, biće usvojena beogradska deklaracija sa svim zaključcima, a biće obeleženo i 30 godina od usvajanja Deklaracije o pravima deteta, uz promovisanje novog regaonalnog ambasadora Unicefa za prava deteta.

Kako je ranije u toku dana istakla Gabrijela Kuevas Baron a preneo Tanjug, osim o glavnoj temi, govoriće se i o ljudima i njihovom zdravlju, uz donošenje važne rezolucije o zdravstvenom osiguranju, a biće reči i o pravima parlamentaraca koji su pod čestim pretnjama, borbi protiv terorizma, klimatskim promenama, digitalnoj ekonomiji, dostojanstvenom radu, rodnoj ravnopravnosti, pravima deteta i mladih...

„Mi želimo više mladih i žena u parlamentu. Nije dovoljno da imamo 24 odsto žena u parlamentima u svetu, jer one čine polovinu svetske populacije. Mladi čine više od 50 odsto svetskog stanovništva, a u parlamentima ih ima samo 2,2 odsto. Ako želimo snažniju demokratiju moramo da imamo bolje predstavljanje ovih grupa", rekla je Baronova.

Generalni sekretar IPUa Martin Čangong osvrnuo se na prava parlamentaraca i dodao da su oni česte žrtve zbog toga što žele da ostvare politička prava i što „rade svoj posao". „IPU ima odbor koji je zadužen za zaštitu prava parlamentaraca i tu je da pokaže ne da su parlamentarci izvan zakona, već da zaštiti integritet parlamenta koji je nezavisno telo. Trenutno u svetu ima oko 300 poslanika koji su prognani, a to su često poslanici iz opozicije i žene", ukazao je Čangong i dodao da će i to biti tema zasedanja IPUa.

Antrfile:

PODRŠKA POLITICI SRBIJE

Uoči otvaranja zasedanja, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković je juče za RTS rekla da će na konferenciji IPUa prvi put boraviti i predstavnici dalekih država koje nisu priznale nezavisnost tzv. Kosova ili su povukle priznanje. „Imamo veliku zahvalnost prema vladama i predsednicima zemalja koje ne priznaju Kosovo. Razgovaramo i o aktuelnim događajima, podršci dijalogu kome teži Beograd i razgovorima o učlanjenju Kosova u međunarodne organizacije poput Interpola", rekla je Gojkovićeva.

Ona je dodala da Beograd podržavaju i tradicionalni prijatelji koji se sećaju vremena kada smo bili nlanovi Pokreta nesvrstanih i podrške koju im je gada naša zemlja pružala u borbi za slobodu i nezavisnost.
Autor: D. BUKVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti