O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
POZAJMICA HLADNJAČARIMA ZA SPAS SRPSKOG MALINARSTVA
27. Maj 2023. godine
Politika
Biće obezbeđen kredit od dve milijarde dinara da se u potpunosti isplate dugovanja malinarima

Uoči ovogodišnje berbe malina država i hladnjačari napravili su sporazum koji bi mogao da reši deo nagomilanih problema u ovom sektoru. Na sastanku sa premijerkom Anom Brnabić, kom su prisustvovali predstavnici države, hladnjačara i proizvođača, dogovoreno je da će biti obezbeđeno kreditiranje od dve milijarde dinara, što bi trebalo da bude dovoljan iznos da se u potpunosti isplate dugovanja ka malinarima za prošlogodišnji rod. Hladnjačarima koji imaju malinu na lageru biće obezbeđena državna pozajmica od ukupno 17 miliona evra, a oni će

biti u obavezi da taj novac preusmere ka proizvođačima.

Kako je objašnjeno medijima, kreditaranje je po modelu garantne šeme sa kamatom koju subvencioniše Ministarstvo poljoprivrede i grejsperiodom, a najverovatnije će biti plasirani preko Poštanske štedionice. Dogovor je i da se do početka naredne nedelje kabinetu ministarske poljoprivrede Jelene Tanasković dostave konačni spiskovi dugovanja, sa sporazumom male hladnjače i svakog pojedinačnog proizvođača registrovanog poljoprivrednog gazdinstva, a koji su potpisale obe strane. Deo problema bi na ovaj način mogao da bude rešen, ali malinarima, po mišljenju stručnjaka, predstoji još jedna neizvesna sezona, pre sve

ga zbog mnogo nepoznanica oko cene i tražnje na evropskom tržištu.

Jedan od vodećih stručnjaka za jagodasto voće dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, rekao je za „Politiku" da se trenutno, posle dugog zastoja, vidi određeni pomak u plasmanu maline sa domaćeg, ali i tržišta u okruženju. Leposavić je nedavno bio učesnik regionalne konferencije o jagodastom voću u Banjaluci odakle prenosi ovakva iskustva.

Za nešto više od mesec dana u Republici Srpskoj uspeli su da prepolove lager od 3.000 tona maline, ko

liko su imali u rezervama. Dinamike dakle ima, a slično je i u Srbiji. Malina se prodaje, ali su cene upola manje od onoga što je plaćano u otkupu istakao je Leposavić i dodao da su strani kupci očigledno vrlo dobro upoznati sa situacijom na tržištu i praktično čekaju da vrate cenu srpske maline na nivo iz 2018. do 2020. godine, odnosno na iznos od 180 do 190 dinara, po kilogramu.

Iako prošlogodišnje ukrajinske maline, čija je cena poremetila evropsko tržište, još ima u manjim količinama u ponudi, naš sagovornik ne očekuje da će u narednoj sezoni Ukrajinci moći u toj meri da utiču na cenu ovog voća. Ukrajina, kako kaže, definitivno ove godine neće moći da ima prošlogodišnje koli

čine, jer su u njihovim glavnim malinarskim krajevima vode žestoki sukobi.

Leposavić ističe i da je prošla godina bila prekretnica u mnogim poslovima a ne samo kod maline. Na naplatu nam je stiglo prekomerno podizanje cene, ali i višegodišnje mešetarenje sa mešanjem i isporukom sorti koje po svom kvalitetu ne odgovaraju onome na šta su kupci iz Evrope i sveta navikli da dobijaju od nas.

Istovremeno, Poljaci koji su veoma dobro iskoristili fondove Evropske unije za unapređenje svoje poljoprivrede, dobro su se snašli i u

turbulentnim međunarodnim prilikama. NJihova proizvodnja, voćarstvo naročito poslednjih nekoliko godina veoma stagnira. Međutim, kako ističe, Ukrajinci su prošle godine zbog straha od energetske krize gotovo celokupnu količinu njihove maline preneli u poljske hladnjače.

Poljaci su potom tu robu ponudili u relativno kratkom periodu i to po značajno nižim cenama u odnosu na one koje su za robu iz drugih delova sveta i Srbije tražili prodavci na svetskim tržnicama.

Pominje se količina od čak 40 hiljada tona ukrajinske maline, što nije malo i zbog koje je nastupio kolaps koji i dalje traje istakao je Aleksandar Leposavić.

Antrfile:

Autor: IVANA ALBUNOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti