O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
REKORDNA ROBNA RAZMENA IZMEĐU SRBIJE I HRVATSKE
14. Januar 2020. godine
Blic
Kad privreda funkcioniše bolje od politike

Robna razmena između Srbije i Hrvatske poslednjih godina konstantno raste, pa će i minula 2019. u tom ekonomskom segmentu biti rekordna za obe zemlje.

ALEKSANDAR LATAS

ALEKSANDAR LATAS Protok robe i kapitala između Srbije i Hrvatske izgleda više ne mogu da pokvare ni loši politički odnosi.

Dok potonji padaju na sve niže grane, ekonomska saradnja cveta i deluje da i najžešća politička prepucavanja između zvaničnika dve zemlje ne mogu da utiču na sada već uvezane i zavisne ekonomske odnose.

Po podacima koje smo dobili iz Privredne komore Srbije, ukupna robna razmena između dve zemlje u 2018. godini iznosila je 1.069,5 milijardi evra i beleži povećanje od 4,2 odsto u odnosu na 2017. godinu. Razmena Srbije i Hrvatske od januara do septembara 2019. iznosila je 820,9 miliona evra, što je opet povećanje od 4,3 odsto u odnosu na isti period 2018.

Jedino što kvari ekonomske odnose je percepcija srpskih privrednika u Hrvatskoj i činjenica da je hrvatsko tržište i dalje zatvoreno za srpske investicije i proizvode u poređenju sa srpskim tržištem na kome hrvatske kompanije ostvaruju odlične poslovne rezultate.

- Još je prisutna negativna percepcija naših proizvoda i uopšte nastupa srpskih preduzeća na hrvatskom tržištu.

Verujemo da će se trendovi menjati i da će biti povoljniji, otvoreniji uslovi, pre svega za investiranje. Ne postoje ekonomski razlozi da ne bude tako, jer su srpske kompanije u tehnološkom, finansijskom i kvalitativno izuzetno uznapredovale.

Recimo, u Sloveniji srpske kompanije su vlasnici hotelskih lanaca, aerodroma, banaka, IT i građevinskih kompanija - rekao je Aleksandar Radovanović iz Centra za regionalnu saradnju PKS.

Izvoz u Hrvatsku u 2018.

iznosio je 570,7 miliona evra, što je za 4,1 odsto više u odnosu na 2017, dok je uvoz veći za 4,3 odsto i iznosio je 498,8 miliona. Srbija je bila u suficitu 71,9 miliona. Rast se nastavio i u 2019, do septembra se izvoz povećao za 1,2 odsto (429,2 miliona), a uvoz za 7,8 odsto (391,7 miliona). Suficit je stao na 37,5 miliona.

- Najvažniji srpski izvozni proizvodi su katode, motorni benzin, beli lim, bitumen, baloni, boce, bočice, jestivo ulje, dok su najvažniji uvozni proizvodi bili cement, delovi za mašine, svinje, urea, hartija, preparati za pranje i čišćenje.

Robna razmena i direktna strana ulaganja rašće i u sledećim godinama, u oba smera - dodaje Radovanović.

Investicije su druga priča.

Iako srpski privrednici pokazuju najveći interes da ulažu u hotelijerstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju, to rade retko ili čak preko posrednika iz drugih zemalja.

Tako stoji podatak da su od 1993. do 2019. srpske investicije u Hrvatskoj iznosile svega 8,5 miliona evra. Sa druge strane, Hrvati su za isti period ovde investirali više od 800 miliona evra. Tako dobar deo našeg izvoza u Hrvatsku čine proizvodi oko 200 hrvatskih kompanija koje posluju u Srbiji.

Antrfile:

“SRBI DA ULOŽE U MARKETING”

Goran Masnec, savetnik u Sektoru za međunarodne poslove i EU u Hrvatskoj privrednoj komori, rekao je za zagrebačke „Novosti“ da u Hrvatskoj znaju za vrhunske srpske proizvode, ali da kompanije moraju da ulažu u marketing jer proizvodi se više ne mogu prodavati na osnovu sećanja iz prošlosti.

- Generacije koje su živele u bivšoj Jugoslaviji bile su naučene na tadašnje proizvode i brendove od kojih su se mnogi očuvali – „kraš“, „jafa keks“, kajmak, „bakina tajna“.

U poslovanju uvek ima teškoća, neke od značajnijih ticale su se postupka registracije lekova i izdavanja dozvola ili transporta vangabaritnih tereta. No HPK, posebno kroz predstavništvo u Beogradu, na raspolaganju je kompanijama kako se poteškoće ne bi pretvorile u značajnije zastoje - rekao je Masnec.
Autor: ALEKSANDAR LATAS
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti