O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
Srbi su preživeli i teža vremena
05. Januar 2015. godine
Premijer Vučić računa da će dogodine biti privrednog rasta, ali mi nismo računali s tim da će "Železara” naći strateškog partnera, jer je i ranije bilo tih najava koje se nisu ostvarile
Budžet za 2015. godinu je istorijski jer smanjuje rashode, ali to rezanje troškova nije toliko značajno. Istorijski je predlog države da jasno prikaže izdatke ispod crte, koji u prošlosti nisu bili vidljivi. To je promena i napredak u smislu unapređenja budžetskog procesa i pokazuje da država menja odnos prema javnim preduzećima. Ovim rečima Toni Verheijen, šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji, odgovara na pitanje "Politike” da li deli mišljenje ministra finansija Vujovića da će budžet za 2015. promeniti tok srpske ekonomske istorije.

"Više neće biti bezuslovne budžetske podrške za preduzeća u državnom vlasništvu, koja su dobijala kredite uz garanciju države. To je velika promena, ali ćemo pratiti šta se zaista događa i da li će se to poštovati u praksi. Sve što je dogovoreno sa Međunarodnim monetarnim fondom je korak u dobrom smeru. Pitanje je samo primene tog sporazuma".

Zašto je važno da poreski obveznici jasno vide rashode ispod crte?

Državne garancije daju se javnim preduzećima kako bi mogla da na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu konkurišu za sredstva, koja zbog svojih bilansa, bez podrške države, ne bi mogla da dobiju. Problem je što se te garancije ne daju da bi zajam bio vraćen, već se većina aktivira i država ih vraća kreditorima. Tako to postaje neka vrsta prikrivenih subvencija. Na kraju trošak pada na teret nekih budućih poreskih obveznika. Način odobravanja garancija nije bio transparentan. Mnogi problemi srpskog budžeta time su uzrokovani.

Za sledeću godinu očekujete pad privredne aktivnosti. Koliko su realna očekivanja premijera Vučića da dogodine, uz mere stezanja kaiša, možemo da zabeležimo rast? To se, kažu ekonomisti, dogodilo dva puta u Slovačkoj devedesetih i Irskoj posle 2000.

Različita su polazišta za takva očekivanja. Premijer računa da će se neke dobre stvari dogoditi sledeće godine, a mi nismo uračunali da će "Železara Smederevo” naći strateškog partnera do 1. februara 2015. Ako bi se na neki način ta kompanija prodala, to bi uticalo na rast privredne aktivnosti. Ali, u ovom trenutku, to nije sigurno. Znamo da je i ranije bilo najava da će investitori doći, pa se to nije ostvarilo. Ako se ostvari, bićemo srećni zbog toga, ali to trenutno ne vidimo kao sasvim izglednu realnost.

Kako sada komentarišete to što su penzije smanjene, jer su neki ekonomski stručnjaci iz Svetske banke isticali da to nije baš najbolji način za uštedu?

Slažem se da to nije najbolji način za uštedu, ali kada se pogleda struktura rashoda u budžetu i udeo penzija u bruto domaćem proizvodu, Srbija nije imala izbora. Dve najveće rashodne stavke, uz izdatke za kamate, jesu plate i penzije. Vlada je uradila sve što je mogla da to izbegne, ali svaki scenario koji nije uključivao smanjenje tih rashoda ne bi bio dovoljan za stabilizaciju javnih finansija.

Tokom krize stopa siromaštva je, prema podacima Svetske banke, porasla sa 10 na 15 odsto. Očekujete li da će mere stezanja kaiša dodatno povećati bedu i siromaštvo?

Srbi su tokom istorije pokazali da znaju da budu veoma otporni, čak i u mnogo težim vremenima od današnjih. Znamo da će mere štednje, posebno smanjenje penzija imati efekte na povećanje siromaštva. Program fiskalne konsolidacije uvek izaziva socijalne tenzije i to smo mogli da vidimo u mnogim zemljama tokom ove krize. Glavna prednost koju Srbija ima sada je stabilna i većinska vlada.

Zbog prekida aranžmana sa MMF-om početkom 2012. Srbija nema baš dobar imidž u ovoj instituciji. Međutim, sada imamo neku vrstu kadrovske garancije za aranžman, jer je ministarka Kori Udovički radila za MMF, a ministar Dušan Vujović za Svetsku banku.

To nije nikakva garancija. Ako u Vladi Srbije sretnemo ljude koje poznajemo za vas to nije nikakva privilegija. Ne tretiramo Srbiju drugačije zbog toga.

Ali u Srbiji stvari obično funkcionišu tako, da ako nekog znate, onda imate neku vrstu protekcije...

Mi (uz osmeh) ne radimo na taj način. Lakše je raditi sa ljudima koji su bili u ovim institucijama i znaju kakva su naša očekivanja. Ali ako biste zbog toga vi imali neke privilegije, to bi bilo problematično za nas.

U svojoj knjizi "Ulogovani” opisujete kako građani pakistanske države Pandžab vlastima svakodnevno šalju poruke u kojima prijavljuju korupciju. Kažete da savremene tehnologije mogu biti način da vlasti komuniciraju sa poreskim obveznicima. Znate li da u Srbiji ima više mobilnih telefona nego stanovnika?

U knjizi navodim primere velikih zemalja, poput Indije, Pakistana, Brazila, gde je distanca između građana i vlasti velika i nema povratne reakcije o kvalitetu javnih usluga. Srbija definitivno nije takva zemlja. Ali problem je što se donose zakoni koji se ne primenjuju. Promena propisa ne znači nužno i promenu ponašanja državnih službenika. Ako, na primer, odete u Katastar ili PIO fond, a službenici vam kažu "dođite se za tri godine”, njihovo ponašanje se neće promeniti promenom zakona. Čak ni smanjenje plata ne daje rezultate. Komuniciranje državnih zvaničnika sa građanima, uz pomoć savremene tehnologije, način je da se od ljudi čuje koliko je teško upisati vlasništvo nad nekretninom ili dobiti građevinsku dozvolu. Vlada ne može da komunicira direktno sa sedam miliona ljudi. Ali sada, kada svi imaju mobilne telefone, to postaje moguće. Ali treba napraviti mehanizam uz pomoć koga vlast može da komunicira sa građanima. Da bi se dobila prava slika, gde je greška u pružanju javnih usluga, potreban je aktivan angažman vlasti. Kad odete u restoran, na primer, vlasnik uvek ima povratnu sliku kakva je usluga u njegovom objektu. Važno je kako građani doživljavaju usluge koje pruža država, jer ako se njihov kvalitet ne unapredi, ljudi neće videti napredak i vlast će biti kažnjena na sledećim izborima.

Da treba napišete posvetu, čije bi ime bilo na prvoj strani vaše knjige?

Premijeru Vučiću sam je već posao, ali on je veoma zauzet. Drugi izbor je potpredsednica vlade Zorana Mihajlović, jer ona želi da unapredi procedure izdavanja građevinskih dozvola, Katastra, registraciju imovine. Mi radimo s njom na tome.

Imate li nekih reakcija?

Ne. Zauzeti su ovih dana. Poslao sam im knjigu pre nekoliko nedelja. Bilo je dosta posla u međuvremenu: kineski samit, budžet... Ali posle praznika imaćemo više vremena za razgovor.
Pametna saradnja sa Kinezima

Gledano kroz prizmu visokog javnog duga, kako na Srbiju mogu da se odraze globalne tenzije? Ruska rublja slabi. Prema nekim najavama, američke Federalne rezerve će povećati svoje kamate, posledično to može da učini i Evropska centralna banka. Znači li to da će zaduživanje za nas dogodine biti skuplje? Ima li ministar finansija Srbije razloga za brigu?

Mislim da ima. Ali važno je da će Srbija imati aranžman sa MMF-om. Bez tog programa, sve te promene na globalnom tržištu bi vrlo brzo pogodile Srbiju. Program sa MMF-om, investitorima daje sigurnost, znači poverenje. Neki od globalnih faktora sada nisu predvidljivi i program sa MMF-om je jedan od načina da se vlada od tih rizika zaštiti. Kada je o investicionim mogućnostima reč, čini se da premijer Vučić ulaže velike napore da privuče investicije van evrozone. To je pametna odluka. Na taj način Srbija će sebe zaštititi od potencijalnih negativnih efekata iz regiona. Sa druge strane, potraga za investitorima je mogućnost za unapređenje odnosa sa zemljama koje nemaju pristup ovom tržištu i na ulaganja mogu da gledaju strateški. To je način da se malo više zaštite od smanjenja investicija u evrozoni. Samit Kine i 16 evropskih zemalja, koji je održan u Beogradu, u tom smislu je dobra vest. Ne znam kako će to finansiranje projekata funkcionisati u praksi, ali znam da su Srbiji neophodne investicije u infrastrukturu. Nažalost, one dosad nisu išle brzinom koju smo mi očekivali. Za to je bilo mnogo razloga. Kina to može da uradi bolje, jer traži mesto gde će da uloži svoj novac kako bi pristupila ovom tržištu.

Izvor: B92
Foto: Beta

Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti